Koliko ima „Novih godina“?

Da li smo završili s Novim godinama? Eto slavila se standardna Nova godina 1. siječnja (januara), pa „srpska“ Nova po julijanskom kalendaru. U jednom svojem postu pisao sam o tome kako se i Božić dugo vremena računao kao početak Nove godine. O.K. imamo i Nove vaneuropskih naroda, no barem smo s europskim Novima godinama završili. Datuma Nove godine u europskom civilizacijskom krugu ipak ima još.

Rimljani su dugo vremena Novu godinu slavili ili početkom ožujka (marta) ili polovicom tog mjeseca. Upravo je u ožujak, mjesec kada poslije zime ponovo oživljava priroda, često stavljan datum početka Nove godine. To su činili još stari Babilonci. Često je i Uskrs slavljen kao Nova godina. Posebno je bio popularan 25. ožujak koji se smatrao datumom proljetnog ekvinocija (ravnodnevice). Britancima je tako sve do polovice 18. st. Nova godina padala na 25. ožujak. Mletačka je republika od svoga nastanka do propasti 1797. godinu računala od 1. ožujka.

Ipak, najutjecajniji alternativni kalendar na europskim prostorima bio je onaj bizantski. Naspram uobičajenih kršćanskih kalendara bizantski kalendar godine računa od datuma navodnog nastanka svijeta. Po proračunima kasno antičkih i rano srednjovjekovnih monaha svijet je nastao 1. rujna (septembra) 5059 pr. Kr. Tako je u bizantskom kalendaru Nova godina padala baš na 1. rujna.

Računanje godina od početka svijeta koristilo se u Bizantskom carstvu tijekom cijelog razdoblja njegova postojanja, a u Rusiji do početka 18. st. Ovakvo računanje vremena bilo je dobro poznato i na europskom zapadu. Posebno se dugo koristio u južnoj Italiji. Tamošnji grad Amalfi obilježava bizantsku Novu godinu i danas.

Dakle ima još datuma otvorenih za proslave Nove godine. Prodavaonice bi mogle još nešto zaraditi u (novo) programiranom potrošačkom ludilu kao i birtije. Estradnjaci bi mogli još po neki put cupkati po glavnim trgovima naših gradova, a vrli gradonačelnici i načelnici čestitati blagdan „urbi et orbi“.

Ovaj unos je objavljen u Povijest i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.