Sretno vam Obrezanje

Danas smo se navikli na 1. siječanj kao prvi dan Nove godine, no to nije uvijek bilo tako. Posebno tijekom Srednjeg vijeka bilo je nekoliko datuma koji su konkurirali za prvi dan godine.

Bizantincima je prvi dan godine bio 1. rujna, no osobito je bilo rašireno mišljenje kako i Božić i Nova godina zapravo padaju na isti dan, 25. prosinca. Takav način računanja početka nove godine, „božićni stil“ (stilus nativitatis) bio je posebno raširen u Dalmaciji. Trag takvog računanja kalendara ostao je u poznatoj božićnoj pjesmi „Narodi nam se kralje nebeski“. U njoj jedan stih govori „Na tom mladom ljetu veselimo se“. Dakle, „mlado ljeto“ je 25. prosinca.

Posebno često su se za početak nove godine uzimali datumi koji su padali u rano proljeće. Rimljanima je prvi dan godine bio 1. ožujka. Takav način određivanja prvog dana u godini koristila je Mletačka republika sve do svoje propasti 1797. pa je i takvo računanje nove godine nazvano „mletačkim običajem“ (mos venetus).

Posebno je u Srednjem vijeku bilo rašireno uvjerenje da početak nove godine pada na 25. ožujak. To je katolički blagdan Navještenja Gospodinova, kada je anđeo Gabrijel objavio djevici Mariji da će roditi Spasitelja. Po legendi iz ranog Srednjeg vijeka na isti je dan stvoren svijet, naviješteno Kristovo rođenje i Krist je razapet na križu. Taj „stil utjelovljenja“ (stilus incarnationis) također je bio vrlo raširen. Nova godina ponekad je padala i na Uskrs.

Nova godina u ranom proljeću vezana je za poljodjelske i stočarske cikluse u kojima je novo vrijeme počimalo s buđenjem prirode. Tragove ovakvog shvaćanja početka nove godine nalazimo i u današnjim božićnim i novogodišnjim običajima. Tako, na izgled apsurdno, pred Božić sadimo pšenicu, a u domove unosimo zeleno drvo (koje je, jer je sada zima, zimzeleno).

Tek 1691. papa Inocent XII. konačno utvrđuje 1. siječanj kao početak nove godine. I ovaj način računanja nove godine bio je raširen u srednjem vijeku, a u nas posebno na sjeveru Hrvatske i u Dubrovniku. Taj je datum vezan za blagdan Obrezanja Kristova, koji slavi dan kada je Isus, kao svaki mali Židov, posvećen Bogu u hramu u Jeruzalemu i kada je, po drvenom semitskom običaju, obrezan. Danas se ovaj dan slavi pod nešto drugačijim nazivom svetkovine Svete Marije Bogorodice.

Garofalo Obrezanje

Dakle Nova godina je dan kada katolici slave (i) jedan tipični židovski (pa i islamski) običaj kojem se (obično) sami više na podvrgavaju. Dapače, neobrezivanje je postalo važan dio kršćanskog ideniteta.

Bili obrezani ili ne, u svakom slučaju – Sretna vam Nova godina!

Ovaj unos je objavljen u Povijest i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Sretno vam Obrezanje

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.