Drevne predaje, ukorijenjene u antici ili u još daljoj prošlosti, često čuvaju iznimnu svježinu i privlačnost. Mjesta koja se s njima mogu povezati zato su posebno zanimljiva. Još u doba starih Grka i Rimljana lokacije koje su se vezale s junacima starih mitova i legendi privlačile su tisuće posjetitelja. U nekim slučajevima to se događa i danas.
Premda prostor današnje Hrvatske ne pripada jezgri antičkih civilizacija neke priče na kojima se temelji europska kultura ipak se i njega dotiču. Tako, prema Apoloniju Rođaninu, tesalski junak Jason i njegovi Argonati bježeći iz Kolhide s čuvenim zlatnim runom izmiču progoniteljima ploveći istočnom obalom Jadrana. Veliki grčki heroj Kadmo, koji je osnovao grad Tebu i Grke naučio pisati i obrađivati kovine, prema predaji je sa suprugom Harmonijom živio kod današnjeg Cavtata, grčkog Epidaura, gdje je i umro pretvorivši se, sa životnom suputnicom, u zmije. Ta drevna pričanja uglavnom ne utječu na identitet krajeva za koja su vezana. Nasuprot njima pokušavaju se duž naše obale kao autohtone afirmirati skorašnja fantastična domišljanja o istočno-jadranskoj obali kao prostorima Trojanskog rata i Odisejevih avantura.
Ipak jedan istaknuti Homerov junak može se vezati uz našu jadransku obalu. On nije ni Ahil, ni Hektor, pa ni Agamemnon ili Menelaj, a o Odiseju da ne govorimo. Radi se o kralju Arga Diomedu. I prije nego što je postao kralj Diomedu je grčka tradicija dala važnu ulogu u ratovanju oko grada Tebe. Uz trojanski ciklus onaj vezan uz Tebu najistaknutiji je dio tradicijske književnosti stare Grčke.
Protiv Trojanaca Diomed je predvodio flotu od osamdeset brodova koja je brojem zaostajala samo za brodovljem Agamemnona i Nestora. Poslije Ahileja bio je najvještiji ahejski ratnik. U borbi podno trojanskih zidina Diomedu je uspjelo raniti boga Aresa i boginju Afroditu koji su stali na stranu Trojanaca. Uživao je posebnu naklonost Atene, a sam Hefest skovao mu je oklop. U posebno prisnom odnosu bio je s Odisejem. Usprkos tome Diomed se nikada nije uzoholio čuvajući i u pobjedi prisebnost i suzdržanost. Homer je kralju Arga posvetio peto i šesto pjevanje Ilijade.
Ranjavanje Afrodite po Diomeda je imalo ozbiljne posljedice. Ljutita božica ljubavi potaknula je njegovu suprugu na udaju za drugog muškarca koji je potom zauzeo i vladarsku poziciju u Argu. Po povratku iz Troje Diomed nije krenuo u obračun s nevjernom ženom i novim kraljem nego se uputio u Italiju gdje je, prema predaji, osnovao niz gradova.
Stoljećima se smatralo kako se Diomedov grob nalazio na otocima Tremiti pred talijanskom obalom Jadrana, no arheološka istraživanja to nisu mogla potvrditi. Zadnjih desetljeća u stručnoj javnosti raste uvjerenje kako se njegovo legendarno posljednje počivalište nalazilo ne na talijanskoj obali Jadrana, nego usred mora, na našoj Palagruži. Dok na Tremitima nema tragova Diomedova kulta na Palagruži ih ima u obilju. Na tom tragu je i svetište posvećeno Diomedu na rtu Ploče između Trogira i Šibenika s obiljem keramičkih nalaza vezanih za ovog heroja Homerovog epa. Diomed je u očima antičkih pomoraca, čini se, postao zaštitnik mornara od olujnog nevremena.
Antički stanovnici današnje hrvatske obale Jadrana snažno su se poistovjećivali s ahejskim junakom pred kojim su i bogovi morali ustuknuti. Mogli bi se barem malo i mi ako ništa onda, u nama tako drage, turističke svrhe.
Marin Knezovic 