Karantena država

Kada govorimo o „državama” zamišljamo ih kao tvorevine koje postoje već tisućama godina. U stvarnosti to nije baš tako. Efikasan i stalan nadzor građana od strane javnih vlasti novijeg je datuma.

Nacrt kontumaca u Zemunu

Često se zgražavamo nad strogim zakonima iz prošlosti koji su i za male prekršaje predviđali pogubljenja i tjelesna sakaćenja. To nije bio izraz snage države i javnih vlasti nego, baš naprotiv, izraz njihove slabosti. Propisa i zakona stanovništvo se slabo pridržavalo pa ga se pokušalo zastrašiti grozomornim kaznama.

Stvarna moć države, koja se može izražavati na svakodnevnoj razini, gradi se tek između 16. i 19. st. Jedan od putova kojim se utvrđuje moć javnih, pa tako i državnih vlasti bila je zaštita od bolesti. Od 14. st. na dalje kuga i druge zarazne boleštine u redovnim razmacima tamanili su velike dijelove europskog stanovništva. Državne i lokalne vlasti ponudile su rješenje. Građani trebaju pristati na ograničenje svojih sloboda, a za uzvrat vlast će ih zaštiti od izvjesne smrti.

Tako u Hrvatskoj u 18. st. pojavljuju se prvi znaci sustavne, zdravstvene skrbi pod državnim pokroviteljstvom – imenuju se liječnici po županijama, grade se bolnici i sl. Posebno je ulogu u ograničenju širenja bolesti imala državna represija. Poznata je uloga lazareta i sličnih ustanova u suzbijanju zaraza. U Habsburškoj monarhiji u prvoj polovici 18. st. postojala je i „kužna policija” (Pestpolizei) koja je nadzirala provedbu mjera zatiranja zaraza. Osobitu važnost imalo je zatvaranje granica država i ograničenje prometa ljudi i roba na “kontumace“, postaje za raskuživanje robe i nadzor bolesti. Tako je strah od bolesti stvorio prve čvrste granice u Europi i uređene granične prijelaze. Država je i na taj način ovladala prvo svojim teritorijem, a potom i građanima.

Kada danas države širom svijeta na suzbijanju virusa Covid – 19 pokazuju svoje mišiće to nije ništa novo.

Objavljeno u Politika i povijest, Povijest | Ostavi komentar

Šopron – Sopron – Ödenburg

Ova galerija sadrži 11 fotografija.

Šopron – grad u sjeverozapadnoj Mađarskoj na granici s Austrijom. Nastavi čitati

Galerija | Označeno sa , , , , , | Ostavi komentar

U zmajevom gnijezdu

Mnoge stvari u našim životima su izvjesne premda ne znamo kada će se dogoditi. Takav je slučaj i sa Zagrebom i potresima. Teško je utvrditi kada će potres ponovo rušiti Zagreb ali je sigurno da će se to kad-tad zbiti. Povijest Zagreba bi mogli napisati i kao povijest rušenja grada u seizmičkim trešnjama i njegovim potonjim obnovama.

Nastavi čitati

Objavljeno u Povijest | Ostavi komentar

Savezi sebičnosti

Civilno društvo je izraz sebičnih ljudskih potreba. Udruge, klubovi, lovačka društva, šahovska društva imaju za cilj ispunjavanje mušičavih želja i fizičkih potreba pojedinca koji se u postizanju tog cilja udružuje s drugim sebičnjacima. To nije stav nekog ultra desnog skupa mozgova nego Georga Wilhelma Friedricha Hegela, velikog njemačkog filozofa bez kojih ideja nezamislivo je začinjanje lijevih i liberalnih ideologija.

Nastavi čitati

Objavljeno u Politika i ideologija | Označeno sa , , , | 1 komentar

Ništa nova, ništa nova…

Kao posebno inovativnu ideju, koja je obilježila njezino vanjskopolitičko djelovanje, bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović voli navoditi Inicijativu triju mora, povezivanja zemalja srednje i jugoistočne Europe na liniji između Baltičkog mora, Jadrana i Crnog mora. Da li je to baš nešto osobito novo?

Nastavi čitati

Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , | Ostavi komentar

Jeftina politika

Stvara se dojam kako politika i politički procesi postaju sve udaljeniji, sve nedostupniji građanima koji bi u njima trebali sudjelovati, a posljedice djelovanja kojih isti moraju snositi. Uvriježen je i dojam kako, ako se bavite politikom, za to trebate puno novca i posljedično politika postaje sport bogatih. Da li je to baš tako?

Nastavi čitati

Objavljeno u Mediji i politika | Označeno sa , , , | 1 komentar