Novinske reklame iz 1954.

Ova galerija sadrži 8 fotografija.

Reklame objvljene u časopisu “Matica” 1954. Nastavi čitati

Galerija | Označeno sa , , , , , , , , | Ostavi komentar

Slabi Heraklo

Moji posjeti muzejima obično sobom na kraju donose više pitanja nego odgovora. Takav je bio i posjet Arheološkom muzeju u Zadru. Među pitanjima koja su se nametnula kratkim pogledima na izloške je i ona o Heraklu, Herkulu, drevnom grčkom junaku koji se nazirao iz sjena iskopanih reljefa, koji je kamenu, u punoj plastici, davao obilježja prkosa, sile i odlučnosti.

Herkul Farnese

Herkul Farnese

Heraklo je snažan, poput zrele kupine nabubrio je mišićima, više je utjelovljene fizičke moći nego ljudska figura, pa ipak… Heraklo se često, mimo i usprkos njegovih tjelesnih obilježja, prikazuje ne kao ultimativna proslava mesa, kosti, krvi i limfe, nego kao znak njihove ograničenosti.

Često je Heraklo umorni Heraklo. Prikazuje ga se rezigniranog pogleda, odjevenog u lavlju kožu i oslonjenog na tešku toljagu od maslinova drveta. Ta na izgled beskrajna sila koja orgija njegovim tijelom ima svoje granice. Pred pitanjem: „Čemu sve to?”, snaga samo može skrušeno spustiti glavu.

Poslije deranja kože Nemejskom lavu, obezglavljivanja mnogoglave Hydre, zauzdavanja sile samog pakla utjelovljene u troglavom psu Kerberu, na koncu ostaje samo umoran čovjek. Taj je pak čudovište veće od svih nemani koje je Heraklo poubijao. Tako nema većeg monstruma od samog Herakla, ubojice svojih učitelja i vlastite djece. U antici je on čovjek boli, osoba koja je svojevoljno izabrala patnju kao stalnu pratnju na životnom putu koji je pak neprestana potraga za okajanjem, čišćenjem i smirenošću.

Na kraju sam Heraklo uništava svoje moćno tijelo, podignuvši lomaču na kojoj će ono postati hrana plamena i dima. Tijelo je, na koncu njegova puta,samo bol koje se po svaku cijenu treba riješiti. Po nekima Heraklo postaje Bog, a po Odiseji moćan i u tmini Hada, pred kojim se sklanjaju paklene zvijeri.

Predstave Herakla u antici nisu slavljenje tjelesne moći poput današnjih slika sportaša i akcijskih junaka, nego upozorenje, znak kako je i najsnažnije tijelo zapravo vrlo, vrlo slabo.

Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , | Ostavi komentar

Novinske reklame iz 1953.

Reklame iz časopisa “Matica” iz 1953. Nastavi čitati

Galerija | Označeno sa , , , , , , , , , | Ostavi komentar

Samodovoljni i beskorisni

Neke od tih ljudi znam još od kraja 80-tih. Dakle, bilo je to davno. Tada se počelo oblikovati nešto što se u 90-tima nazvalo „civilnim društvom“ ili rogobatnije „civilnim sektorom“. Sve je tu, već tada, nešto bilo „ekološki“, „zeleno“ i sl. Ta je ekipa i onda imala velike političke ambicije ali onda je došla 90-ta i fljus…

Nastavi čitati

Objavljeno u Politika i ideologija | Označeno sa , , | 1 komentar

„Zrinskim“ protiv sovjetskih tenkova

Nesretne veze nastojimo što je moguće prije zaboraviti. Ipak, za ocijeniti koliko je neka veza bila sretna ili nesretna, kako za pojedince tako i za skupine i države, poželjan je određen vremenski odmak. Vrijeme ublažava prvotne frustracije. Tijekom vremena zaboravljamo ono ružno, a sjećamo se lijepih stvari, ugodnih trenutaka. U slučaju povijesnih veza to često ovisi i o društvenoj klimi, sustavu obrazovanja i njihovoj spremnosti prihvaćanja blagotvornog učinka prolaženja sati, dana i godina. Često država i društvo umjesto da pogoduju zacjeljivanju, neprestanim prčkanjem po ranama iste sustavno čine živima, suvremenima.

Nastavi čitati

Objavljeno u Politika i povijest, Povijest | Označeno sa , , , | Ostavi komentar

Nemirna gora

Povijest svakog naroda povijest je unutarnjih podjela. Premda se svaka društvena skupina nastoji predstaviti kao kompaktna, granitna gromada, stijena na kojoj primjerice Hrvati „svoju povist pišu” u pravilu se radi o uzavreloj, masnoj, zadimljenoj, amorfnoj masi različitih interesa, osjećaja, razmišljanja koja stalno mijenja oblik, koja je uvijek tu, a opet i nije.

Nastavi čitati

Objavljeno u Politika i povijest, Povijest | Označeno sa , , , , , , | Ostavi komentar