Mercatorova Hrvatska

O jednoj problematičnoj kartografskoj projekciji.

Što očekujemo od zemljopisne karte? Prvenstveno točnost, prikaz utemeljen na stvarnom položaju i veličini pojedinih zemljopisnih obilježja. Pa kakva je to karta koja izobličava i ne pokazuje stvarne odnose među zemljama i kontinentima? Takva je karta uobičajena karta.

Kada sam se prije desetak godina susreo sa skupinom studenata iz Južne Amerike iznenadila me njihova izjava kako im je Europa super jer im je sve vrlo blizu. U njihovim zemljama oni često prelaze i daleko veće udaljenosti nego što to čine putujući Europom. To mi se učinilo neobičnim. Zemlje poput Perua, Kolumbije, Bolivije i Ekvatora i nisu osobito velike. Bio sam u krivu. Kada se pogledaju podaci o njihovoj površini to su zaista velike zemlje. Usprkos tome one na karti izgledaju daleko manjima.

Karte koje najčešće koristimo, pomorske karte, vojne karte i do nedavno i Google maps rješavale su problem prenošenja trodimenzionalnih odnosa na dvodimenzionalnu površinu tzv. Mercatorovom projekcijom koju je oblikovao u 16. st. flamanski geograf Gerardus Mercator. Njezin je veliki problem što gledano od ekvatora prema polovima jako povećava površine.

Mercatorova karta svijeta

Tako onaj izraz: „Ako ne vjeruješ, pogledaj kartu” i ne vrijedi. Mercatorova projekcija opstaje i zbog činjenice da je većina velikih sila u, uvjetno rečeno, povlaštenom dijelu Mercatorova načina prikazivanja. Sjedinjene Države, Rusija i Kina zauzimaju na uobičajenim kartama svijeta ogromne površine. Ipak, baš tako velike i nisu. Postojeći kartografski prikaz tako zrcali i njihovu stvarnu ili proklamiranu moć, a ne samo zemljopisne podatke.

Takvim načinom prikazivanja svijeta nisu zadovoljne zemlje globalnog juga. Tako je Afrička unija zatražila i dokidanje Mercatorove projekcije.

Što je s prikazom Hrvatske? Ona je u Mercatorovom načinu prikazivanja svijeta također povlaštena. Prikazana je dvostruko većom od svoje stvarne površine. Ako mislite kako je Hrvatska mala, varate se, ona je još manja. Ipak što se tiče povlaštenosti prikaza Hrvatska je daleko iza Švedske koja je prikazana četiri puta većom od svoje stvarne veličine. Unutar same Hrvatske Mercator je naklonjeniji Međimurju nego Konavlima.

S promjenama političkih i gospodarskih težišta hoće li se mijenjati i način prikazivanja karata?

Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , | Komentiraj

Opet o Hrvatima u Meksiku

To se događa. Znaš da za bavljenje nekom temom nemaš vremena, a i odgovarajuće prigode, pa ipak bi o tome želio nešto više reći. Tako mi priča o Hrvatima u Meksiku, a posebno u okvirima neuspjele carske avanture nadvojvode Maksimilijana Habsburškog, nije davala mira. Post nije format, a blog medij za ozbiljnija istraživanja, ali usprkos tome želio sam nešto više iščeprkati o Hrvatima koji su bili dio tragične meksičke avanture mlađeg brata cara Franje Josipa.

Nastavi čitati
Objavljeno u Povijest | Označeno sa , | Komentiraj

Bare Poparić, Pregled povijesti pomorstva, Dio 1.

Bare Poparic Pregled povijesti pomorstva 1 dio

Bare Poparić, Pregled povijesti pomorstva, Dio 1. od najstarijih vremena do izuma parobroda, Matica Hrvatska, Zagreb 1932.

Objavljeno u Povijest | Označeno sa , | Komentiraj

Naraštaj New Ordera

Premda se radilo o podrumu od opeka iz 17. stoljeća i iako je u njemu prevladavao mrak, davno zamrli klub „Lapidariji“ na zagrebačkom Gornjem gradu ostao mi je u sjećanju kao topli prostor ispunjen glazbom, prijateljima ili barem dobrim poznanicima. Tu bi cijelu večer (točnije do malo poslije 11 sati jer se moralo stići na zadnji noćni tramvaj) plesali uz glazbu koja je i u to doba druge polovice 80-tih godina, često dolazila iz srca sjeverne Engleske, iz Manchestera.

Nastavi čitati
Objavljeno u Kultura i politika | Označeno sa , , , | Komentiraj

Ratovanje s Dancima

Identitet se često temelji na suprotstavljanju, sukobu. Brojne priče vrte se oko ratova s kojima se pojedine skupine poistovjećuju. One u njihovih pripadnika izazivaju burne, snažne osjećaje koje mogu međusobno dijeliti. Pobjede, ali i porazi, oblikuju narode.

Nastavi čitati
Objavljeno u Povijest | Komentiraj

Dr. Rudolf Horvat, Hrvatski preporod u Dalmaciji

Hrvatski preporod u Dalmaciji

Dr. Rudolf Horvat, Hrvatski preporod u Dalmaciji, Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima, Zagreb 1935.

Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , , | Komentiraj