Otisak u Zapruđu

Kako bi nešto postojalo mora biti imenovano. Čini se kako ni pojedinci, ni ljudske zajednice ne mogu ili ne žele nešto pojmiti bez odgovarajuće etikete. Naš svijet svodi se na ogromni katalog, beskrajan inventurni popis. Sve ono što nije katalogizirano, obilježeno, imenovano kao da ne postoji. Dio tog pogleda na svijet kao na veliki kataloški ormar je i imenovanje ulica.

Dječje igralište u Vučetićevom prilazu kao “otisak prsta”


Skup objekata, cesta, prolaza, pločnika, krpica trave i ostalog zelenila dobiva svoj poseban, zajednički identitet tek kada se imenuje. Kada dobije naziv, ime postaje ulica, trg, park ili nešto slično. Ta imena obično se vezuju za nekoga ili nešto što bi manjoj ili većoj ljudskoj zajednici moglo biti važno. Iz te sfere moguće ili stvarne važnosti dolaze i nazivi ulica i trgova u zagrebačkom naselju Zapruđe. Njihova je važnost u činjenici da nose nazive osoba mahom hrvatskog podrijetla, koje su se nekad davno iselile iz Hrvatske, a u zemlji doseljenja stekle su veći ili manji društveni ugled.

Tako i jedan prilaz, jedini dio Zapruđa s neboderima, nosi naziv po Ivanu (Juanu) Vučetiću (1858. – 1925.), Hvaraninu koji se iselio u Argentinu. Tu se proslavio utemeljenjem daktiloskopije, znanstvene discipline koja putem linija na jagodicama prstiju omogućava utvrđivanje identiteta osobe. Danas se daktiloskopija koristi više nego ikad. U mnogim slučajevima bez Vučetićeva dostignuća ne možete ni pristupiti podacima u mobitelu.

Dakle, Vučetić je dio identiteta Zapruđa i tog djelića Zagreba. Usprkos tome samo prezime, prilično često u nas, malo znači kako stanovnicima tog područja, a još manje onima koji tu ne stanuju. Postavljanje biste s likom važnog izumitelja ne bi puno promijenilo na stvari. Na našeg važnog iseljenika trebalo bi upozoravati njegovo danas tako važno otkriće. Pješačke površine mogli bi tako preoblikovati da podsjećaju na obrise otisaka prsta. Izumitelj se tako predstavlja, a kvartu daje osobnost, kroz ono što je kod Vučetića zaista bitno – njegov civilizacijski doprinos. U tome nisam osobito izvoran. Još je moja kolegica iz Hrvatske matice iseljenika Ljerka Galic, radeći izložbu o Vučetiću, navedenog nije predstavila kroz njegov lik, nego krzo njegovo dostignuće – otisak.

Možda bi tako mogli u konturama otiska prsta urediti površinu dječjeg igrališta u Vučetićevom prilazu. Dovitljivost starog iseljenika bila bi evocirana na jednostavan, razumljiv i dovitljiv način, a Zpruđe bidobilo oznaku koja bi dodatno istaknula posebnost ovog novozagrebačkog naselja.

Objavljeno u Hrvatsko iseljeništvo i manjine, Imenovanje ulica | Označeno sa , , , , | Ostavi komentar

Poraz Hrvata na Kosovu polju

Priče okupljaju ljude. Od skupina seljaka uz ognjište tijekom dugih zimskih noći do velikih nacionalnih zajednica, zajedničke priče su ono što ih veže. Jedna od takvih okupljajućih priča je ona o bitci na Kosovu polju iz 1389. Usprkos činjenici da ova pripada kasnom 14. st. promatrajući situaciju u Srbiji, čini se kao da se događaj koji je stvorio temeljni mit srpske nacionalne zajednice, dogodio jučer. Smrt kneza Lazara Hrebljanovića, atentat Miloša Obilića na sultana Murata i „izdaja“ Vuka Brankovića žive u svijesti tisuća i tisuća ljudi poput kakvog nedavnog događaja.

Nastavi čitati
Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , , , , | Ostavi komentar

Hrvati u ratu u Ukrajini

Agresija Rusije na Ukrajinu nije prvi slučaj da su ruske osvajačke ambicije stvorile savez europskih država. To se dogodilo već polovicom 19. st. i bio je rezultat bojazni od jačanja ruskog utjecaja na istočnom Sredozemlju i Balkanu. One su dovele do sukoba koji je danas poznat kao Krimski rat (1853. – 1856.).

Nastavi čitati
Objavljeno u Fotografije, Povijest | Označeno sa , , , , | 1 komentar

Sportaši u zatvoru

Slučaj australske vize srpskog tenisača Novaka Đokovića i s time vezan njegov pritvor u australskom centru za azilante, danima je privlačio pozornost svjetskih medija. Đokovićeva afera predstavlja bizarnu mješavinu sporta, politike i zdravstvene zaštite. Posebno eksplozivan miks sporta i politike nije nešto osobito novo. Pri tome ne mislim na skora vremenska razdoblja. Veza sporta i politika bila je ubitačna u razdoblju kasne antike.

Nastavi čitati
Objavljeno u Politika i povijest, Povijest | Označeno sa , , , | Ostavi komentar

Viktor Živić, Na pragu hrvatskog orijenta

Viktor Živić, Na pragu hrvatskog orijenta, Zagreb 1937.
Sadržaj:
Na pragu hrvatskog orijenta
Na utoku Sane i Une
Na vjekovnom bojištu istoka i zapada. Starohrvatskim putovima od Bosanskog Novog do Otoke i Bužimgrada
Junačke uspomene iz starog grada Krupe na Uni
Fata morgana u historijskoj pustoši na Uni
U Cazinu, rezidenciji starohrvatskog biskupa
Kosteljskom dolinom do glavnog grada Hrvatske u XVI. stoljeću

Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , , , , , , , , , | Ostavi komentar

Kinč božićnog Zagreba

Advent ili došašće od nedavno nije Zagrepčanima (samo) razdoblje priprave za blagdan Božića. Njegova prvotna pokornička, isposnička obilježja posve su izblijedila pred novim, redefiniranim adventom kao produženim „Božićem”, najvažnijim blagdanom najveće svetinje suvremenog društva – neobuzdane potrošnje. Tako je advent u Zagrebu postao razdoblje skupog alkohola i kobasica koje donosi njegovim građanima, a posebno onima koji iznajmljuju svoje stanove na dnevnoj bazi, znatne prihode. U svjetskoj ekonomiji, koja se sve više temelji na uslugama, a ne na proizvodima, to je dio nagle „turistizacije” europskih gradova u kojoj i Zagreb traži svoju šansu.

Nastavi čitati
Objavljeno u Kultura i politika | Označeno sa , , , , , , | Ostavi komentar