O rodu i jeziku

Dok je veliku pozornost izazvala objava mađarskog premijera Viktora Orbana na društvenim mrežama s kartom velike Mađarske (koje je sastavni dio i Hrvatska), daleko je manju pozornost izazvala vijest kako je Matice srpska u svojoj ediciji Deset vekova srpske književnosti objavila i djela Marina Držića.

Taj čin ova ugledna srpska institucija pravda tvrdnjom kako samo objavljuje djela pisana na srpskom jeziku, pri čemu, oslanjajući se na slavističku klasifikaciju s kraja 18. i početka 19. st. i posebno na stavove velikog srpskog jezikoslovca Vuka Karadžića, izjednačuje štokavsko narječje sa srpskim jezikom.

Radi se o zastarjelim znanstvenim stavovima. Korištenje davno prevladanih znanstvenih koncepata na žalost je vrlo često u društvenim i humanističkim znanostima. Služenje slavističkom klasifikacijom od prije dvjesto godina je kao da kolege iz prirodnih znanosti pišu o kretanju atomskih čestica uzimajući u obzir nešto se nazivalo eter, tvar bez mase i oblike koje ispunja prostor, a u kojega postojanje su bili uvjereni znanstvenici od polovice 17. do prve polovice 19. st. Kao što ne postoji eter tako i ne postoji ni srpski etnički monopol na štokavštinu.

Ipak, složimo se kako je štokavština srpsko narječje. Za pretpostaviti ja kako onda svi Srbi govore štokavski. To nije tako. Veliki dio Srba, oni na Kosovu i u jugoistočnoj Srbiji govore torlačkim narječjima. Oko toga kojem jeziku pripadaju torlačka narječja postoje veliki prijepori. Da li je to srpski, bugarski ili makedonski? Strani slavisti izbjegavaju ovakva guranja jezika u nacionalne obore, no ako se već moraju opredijeliti često izabiru – bugarski.

Svaki pravi bugarski nacionalist složiti će se s ovom tvrdnjom. Po njima stanovništvo istočne i južne Srbije samo su nasilno posrbljeni Bugari, a ovi krajevi su Bugarskoj nepravedno uskraćeni teritoriji. Eto nevolje! Kao što to često biva argumenti koji koristite sebi u korist često se okrenu protiv vas samih.

Na kraju, zašto bi se bavili mudrovanjima nekih uspaljenih akademika i nacionalno uzbuđenih intelektualaca? Koga za to briga? Veliki je problem kada se ovakvi zaključci o jeziku iz Prokrustove postelje koriste za mobiliziranje javnosti i poticanje agresije. Problem je u tome što su takvi i slični stavovi poput onih Matice srpske postaju opravdanje nekom vodoinstalateru ili šumskom radniku za paljenje kuća po Konavlima i bombardiranje civila u Dubrovniku, kao što je to bio slučaj prije tridesetak godina.

Objavljeno u Kultura i politika | Označeno sa , , , , | Ostavi komentar

Zločini bez kazne

Česta tema filmskih ostvarenja je tzv. savršeni zločin, kršenja zakona, morala i običaja poslije kojih pojedinac ili skupina ostaju nekažnjeni. U njima pojedinci koriste vrlo sofisticirane metode, utječu se vrlo neobičnim rješenjima, a sve kako bi izbjegli suočavanje s pravdom. U pravilu to im, u takvim filmovima, ne uspijeva. Obično ih u njihovoj iznimnoj domišljatosti zezne neki detalj ili neuobičajeni stjecaj okolnosti. Ipak, postoje li zločini bez kazne?

Nastavi čitati

Objavljeno u Kultura i politika, Povijest | Označeno sa , , , | Ostavi komentar

Bombardiranje katedrale

Nedavni potres u Zagrebu privukao je pozornost na tornjeve zagrebačke katedrale. Rušenje vrha južnog tornja u potresu i uklanjanje dijelova sjevernog privukle su javnost i medije. Konačno, vitki, oštri zvonici glavno su vizualno obilježje Zagreba.

Nastavi čitati

Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , , | Ostavi komentar

Karantena država

Kada govorimo o „državama” zamišljamo ih kao tvorevine koje postoje već tisućama godina. U stvarnosti to nije baš tako. Efikasan i stalan nadzor građana od strane javnih vlasti novijeg je datuma.

Nastavi čitati

Objavljeno u Politika i povijest, Povijest | Ostavi komentar

Šopron – Sopron – Ödenburg

Ova galerija sadrži 11 fotografija.

Šopron – grad u sjeverozapadnoj Mađarskoj na granici s Austrijom. Nastavi čitati

Galerija | Označeno sa , , , , , | Ostavi komentar

U zmajevom gnijezdu

Mnoge stvari u našim životima su izvjesne premda ne znamo kada će se dogoditi. Takav je slučaj i sa Zagrebom i potresima. Teško je utvrditi kada će potres ponovo rušiti Zagreb ali je sigurno da će se to kad-tad zbiti. Povijest Zagreba bi mogli napisati i kao povijest rušenja grada u seizmičkim trešnjama i njegovim potonjim obnovama.

Nastavi čitati

Objavljeno u Povijest | Ostavi komentar