Savezi sebičnosti

Civilno društvo je izraz sebičnih ljudskih potreba. Udruge, klubovi, lovačka društva, šahovska društva imaju za cilj ispunjavanje mušičavih želja i fizičkih potreba pojedinca koji se u postizanju tog cilja udružuje s drugim sebičnjacima. To nije stav nekog ultra desnog skupa mozgova nego Georga Wilhelma Friedricha Hegela, velikog njemačkog filozofa bez kojih ideja nezamislivo je začinjanje lijevih i liberalnih ideologija.

To moramo imati na umu kada govorimo o ostavci glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića zbog članstva u masonskoj loži. Odanost načelima pravne države može biti ugroženo privrženosti Jelenića frendovima s kićenim pregačama.

No, nije li članstvo u svakom obliku organiziranja civilnog društva potencijalno sumnjivo? Da li su više poslova namjestili ili kompića zaposlili masoni ili prijatelji koji skupa pucaju po fazanima, zajedno pjevaju pjesme rodnog kraja ili samo kartaju petkom navečer? Sve udruge imaju navodno altruističke ciljeve, dopiranje do viših razina svijesti, pomaganje bližnjemu, moljenje krunice i sl. Često se radi, kako je to opazio već Hegel, zapravo o savezu egoizama, paktu sebeljublja. Svjestan sam kako Hegelovo generaliziranje sadrži u sebi i sjeme laži, pa ipak…

Te organizacije imaju i elemente parodije prošlosti i vlastite kulture, pa njima paradiraju vitezovi, veliki majstori, supernumerariji, no mreže poznanstava i interesa koja stvaraju često nisu ni malo smiješne. Zato kada se netko kandidira za javnu dužnost treba navesti ne samo da li je mason, Kristov legionar, rotartijanac, nego i da li je utemeljitelj zavičajnog kluba, član lokalnog ribičkog društva, vatrogasac.

Ne od doba Hegela, već od daleko prije, to su često samo potporna društva u kome članovi drže jedan drugom „štengu“. Civilno društvo u Hrvatskoj nije ništa manje pošteno ili korumpirano od društva u cjelini.

Objavljeno u Politika i ideologija | Označeno sa , , , | Ostavi komentar

Ništa nova, ništa nova…

Kao posebno inovativnu ideju, koja je obilježila njezino vanjskopolitičko djelovanje, bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović voli navoditi Inicijativu triju mora, povezivanja zemalja srednje i jugoistočne Europe na liniji između Baltičkog mora, Jadrana i Crnog mora. Da li je to baš nešto osobito novo?

Nastavi čitati

Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , | Ostavi komentar

Jeftina politika

Stvara se dojam kako politika i politički procesi postaju sve udaljeniji, sve nedostupniji građanima koji bi u njima trebali sudjelovati, a posljedice djelovanja kojih isti moraju snositi. Uvriježen je i dojam kako, ako se bavite politikom, za to trebate puno novca i posljedično politika postaje sport bogatih. Da li je to baš tako?

Nastavi čitati

Objavljeno u Mediji i politika | Označeno sa , , , | 1 komentar

Ilustracije iz “Opće povjesnice za niže razrede srednjih škola” 3. dio

Ova galerija sadrži 10 fotografija.

Ilustracije iz “Opće povjesnice za niže razrede srednjih škola” (priredio dr. Ivan Hoić), osmo ispravljeno izdanje, Zagreb 1917. Nastavi čitati

Galerija | Označeno sa , , , , , , , , , , | Ostavi komentar

Problemi kandidata

Govoreći o izborno porazu predsjednice Republike Hrvatske mediji i, često samopomazani, politički analitičari njegove uzroke traže u razdoru unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice, neprijateljstvu medija kao i desno usmjerene javnosti koja joj je, po prirodi stvari, trebala biti sklona. U ovom postu ne bi raspravljao o izbornom neuspjehu predsjednice. Ovdje bih se pozabavio izbornim uspjehom Zorana Milanovića.

Nastavi čitati

Objavljeno u Mediji i politika | Označeno sa , , , | 1 komentar

Ilustracije iz “Opće povjesnice za niže razrede srednjih škola” 2. dio

Ova galerija sadrži 14 fotografija.

Ilustracije iz “Opće povjesnice za niže razrede srednjih škola” (priredio dr. Ivan Hoić), osmo ispravljeno izdanje, Zagreb 1917. Nastavi čitati

Galerija | Označeno sa , , , , , , , , , , | Ostavi komentar