Bakarić i starica. Starica ponizno stišće ruku Vladimiru Bakariću. Slika kakvu političari vole. Izražava njihovu pokroviteljsku nadmoć nad običnim pukom.

Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. Na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, potpredsjednik AVNOJ-a Moša Pijade čita odluku predsjedništva AVNOJ-a kojom se Josipu Brozu Titu dodjeljuje naziv maršala Jugoslavije. Odluke 2. zasjedanja AVNOJ-a 29. i 30. studenog 1943. u Jajcu, postavile su temelje federativnom ustrojstvu nove, socijalističke Jugoslavije ali su predstavljale i otvoreni raskid s monarhističkom Jugoslavijom jer su zabranile povratak kralja u zemlju.

Vladimir Bakrić, Vladimir Nazor, Vicko Krstulović. Predsjednik nove Vlade Vladimir Bakarić, predsjednik ZAVNOH-a (zemaljskog antifašističkog vijeća Hrvatske) Vladimir Nazor i lokalni komunistički moćnik Vicko Krstulović. Jedini nekomunist i jedini neuniformiran je stari pjesnik Vladimir Nazor. Premda formalno glavna, njegova je uloga zapravo sporedna. Najveći utjecaj ima Vladimir Bakarić, koji će imati ključnu ulogu u komunističkom vladanju Hrvatskom sve do svoje smrti 1983.

Izvršni komitet AVNOJ-a. Izvršni odbor AVNOJ-a (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) izabran na zasjedanju u Bihaću (26/27. 11. 1942.). Snimljen 1943. negdje u Crnoj Gori. Sjede: (s lijeva na desno) Nurija Pozderac, Ivan Ribar i Pavle Savić. Stoje (s lijeva na desno): Mladen Iveković, Veselin Masleša, Vlada Zečević, Ivan Milutinović i Mile Pruničić. Izvršni odbor AVNOJ-a trebao je predstavljati začetak buduće jugoslavenske vlade.

Delegacije Slovenije i Hrvatske na putu u Jajce . Kolona partizana i partizanskih dužnosnika iz Slovenije i Hrvatske na putu na 2. zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. Na čelu razvučene, neuredne povorke nalaze se partizani s rukama u džepovima i puškama prebačenima preko oba ramena. Partizani su još daleko od uređene vojske.

Delegacije Slovenije i Hrvatske na putu u Jajce. Delegati 2. zasjedanja AVNOJ-a na putu prema Jajcu odmaraju se u blizini Donjeg Lapca. Na slici krajnje desno nalazi se Ivan Ribar, ugledni hrvatski i jugoslavenski političar u doba kako Austro – Ugarske tako i kraljevine Jugoslavije. Ugodni, građanski život, već stariji političar zamijenio je lutanjima po brdima Like i Bosne. To nije bila jedina žrtva Ivana Ribara. U partizanskim redovima poginula su oba njegova sina (Jurica i Ivo).

Proglašenje republike 1945. 29. 11. 1945., točno dvije godine od zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, završen je proces raskida s građanskom, monarhističkom Jugoslavijom. Uspostavljena je socijalistička („narodna“) i federativna republika.

Proslava proglašenja republike. Proglašenje republike 29. 11. 1945., trebalo je pratiti i veliko narodno veselje. Pri tome su seljaci, koji su činili uvjerljivo najveći dio stanovništva nekadašnje Jugoslavije, moraliimati važnu ulogu. Tako su u Beograd došli i seljaci iz obližnjeg sela Belog Potoka. Posebno je bilo važno isticanje „zadovoljstva“ novom državom tradicionalno monarhistički usmjerenog srbijanskog seljaštva. Obratite pozornost na slike Tita i Staljina koje seljaci nose. Za njih oni imaju jednaku važnost.

Proslava proglašenja republike. Proglašenje republike slavilo se i plesanjem kola. Partizani kolo plešu zajedno s civilima, mladi zajedno sa starijima. Nastoji se istaknuti solidarnost generacija.

“Prva narodna vlada Hrvatske” . 14. travnja 1945. u Splitu je oblikovana „prva narodna“ Vlada Hrvatske. U njoj je bilo i građanskih političara, ali su glavnu ulogu u njoj imali komunisti na čelu s Vladimirom Bakarićem. Premda se proglasila „prvom narodnom vladom“ njezin je legitimet bio utemeljen na oružanoj borbi, a ne demokratskim izborima.

Delegati ulaze u vijećnicu. Delegati ulaze u zgradu stare splitske gradske vijećnice u kojoj će biti proglašena vlada Hrvatske. Delegati koji ulaze u vijećnicu u pravilu su uniformirani. Njihove vojničke odore pokazuje gdje se nalazi podrijetlo nove vlasti.