Pogled na Zagrebački Velesajam 1959.
Vrhunac ekonomskog i tehnološkog optimizma socijalističke Jugoslavije predstavljao je Velesajam u Zagrebu. O jesenskom Zagrebačkom velesajmu 1959. izvještava i „Globus“ (“Treći na svijetu”, Globus br. 11, 13. septembar (rujan) 1959., str. 7 – 9).
Autor članka, ponosan na već četrdeset godina tradicije, izvještava o više od tisuću domaćih (jugoslavenskih) izlagača i o više od 2800 izlagača iz inozemstva. Za današnji Velesajam to su nedostižne brojke.
Za dvije godine (do 1961.) Velesajam je trebao biti posve dovršen i njime bi dominirala „Palača nacija“ i trokraki neboder s više od trideset katova. Donja fotografija prikazuje maketu s tim, planiranim objektima u prvom planu. Te velebne zgrade na kraju nikada nisu izgrađene. Poput socijalističkog društvenog eksperimenta koji ga je stvorio i Velesajam nikada nije dovršen.
Maketa Zagrebačkog Velesajma kakav je trebao izgledati već 1961.
Marin Knezovic 
1956 god.zslugom gradonačelnika Većeslava Holjevca,Velesajam koji je bio u studenskom centru,preko puta današnjeg Tehničkog muzeja i bivšeg naziva “Zagrebački zbor”,premješten je s druge strane Save južnije od grada. Izložbe i priredbe ,koje su se organizirale bile su proljetne i jesenske.
U ono vrijeme ,kada sam bio dječarac veselio sam se svakom posjetu Velesajmu,a u ono vrijeme biti zaposlen ili raditi honorarno na velesajmu bila je privilegija pojedinca.
Velesajam u ono vrijeme za grad Zagreb je puno značio u smislu gospodarskih i inih priredaba.
A DANAS?
To su bila vremena. Predlažem da se u tim praznim halama pokrene industrija široke potrošnje. Neka Ministarstvo gospodarstva procijeni koje nekvalitetne robe se najviše uvozi (odjeća, obuća, kućne potrepštine,..) i pokrene pogone i zaposli gladan narod!
Povratni ping: Invazija modernog | Marin Knezovic
Povratni ping: Zagreb u Jugoslaviji: Invazija modernog - Zrno Soli