Stećci prikazuju svakodnevicu srednjovjekovnog čovjeka, pa tako i scene nasilja, poput napada čovjeka naoružanog mačem na ovom stećku. Neki stručnjaci smatraju kako prikazuju okolnosti u kojima je pod stećkom pokopana osoba umrla. Ukrašeni stećci su vrlo rijetki (čine samo 10 % od postojećih stećaka).

Na stećcima su česti motivi plesa. Pojedini autori daju tom motivu mistično značenje no vjerojatno su prikazi plesanja kola na stećcima predstavljali dio pogrebnih običaja u srednjem vijeku. Na grobu su sudionici sprovoda jeli i pili, a dio hrane i pića ostavljali su i pokojniku.

U pozadini prikaza na stećcima često se nalaze i elementi arhitekture. Posebno su česti prikazi oblih lukova na stupovima. Smatra se da predstavljaju trjemove romaničkih kuća.

Na stećcima su česti i motivi lova, omiljene zabave viših društvenih slojeva u srednjem vijeku. Ovo ide u prilog onim znanstvenicima koji u prikazima na stećcima vide prvenstveno nastojanje pokojnika da potonjim naraštajima demonstrira svoj društveni položaj, moć, bogatstvo i ugled koji su mu omogućavali ovakav oblik luksuzne razbibrige. U ovu skupinu prikaza idu i prikazi vojne opreme, plesanja kola, konja, viteških turnira, heraldičkih znakova i sl.

Nekropola stećaka Crljivica nalazi se u Cisti Velikoj u Imotskoj krajini. Nastala je na nadgrobnim humku iz pretpovijesnog doba, što je čest slučaj kod groblja sa stećcima. Nekropola obuhvaća 87 stećaka standardnih oblika (ploča, kovčeg, sarkofag). Po svome broju ova nekropola pripada onima srednje veličine. Stećci se pojavljuju od druge polovice 12. st. Upotrebljavaju se uglavnom do kraja 16. st. premda postoje podaci o njihovoj upotrebi i izradi i iz kasnijeg razdoblja.

Najstarijim oblikom stećka smatra se onaj u obliku ploče. Pojavljuje se tijekom 12. i 13. st. Ovaj tip stećka ostao je u upotrebi dokle god je postojao običaj ukapanja pod stećcima.

Polumjesec je česti simbol na stećcima. Kao što se mjesec tijekom svojih mijenja obnavlja tako je i pokojnik očekivao da će se obnoviti i njegov život.

Neki istraživači smatraju kako se na području Ciste nekada nalazila i posebna radionica za izradu stećaka u kojoj su radili brojni majstori klesari tzv. kovači. Stećci su znali imati i impozantne dimenzije (mogli su težiti do 30 tona) pa su njihova izrada i prijevoz predstavljali veliki poduhvat.

Stećci sljemenjaci, sa svojim kosim krovovima, vjerojatno su održavali izgled srednjovjekovnih nastambi (kuća brvnara) na našim područjima. Po drugima nastaju kao imitacija izgleda srednjovjekovnih kršćanskih sarkofaga i relikvijara.

Spirala je uobičajen motiv na stećcima. Prema nekim istraživačima ovaj motiv je vezan uz drevna vjerovanja u ponovno rođenje koja su se stopila s kršćanskim predodžbama.