Gavro Rodić (1812. – 1890.), podmaršal. Istaknuo se kao blisku suradnik bana Jelačića u borbama s Turcima i za revolucije 1848./9. Kasnije je velika priznanja dobio za zasluge u borbama s Talijanima kod Custozze i za gušenje ustanka Krivošija.

Dragutin Seljan (1810. – 1848.) preporoditelj i prvi preporodni geograf.

Matija Smodek (1808. – 1881.) prvi profesor hrvatskog jezika na zagrebačkoj akademiji.

Milivoj Šrepel (1862.) klasični filolog i sveučilišni profesor. Istaknuo se afirmiranjem hrvatskih latinista i ruske književnosti.

Josip Štadler (1843. – 1918.) prvi vrhbosanski nadbiskup i metroplit.

Ivan Tkalčić (1840. – 1905.), svećenik, povjesničar i arhivar. Posebno se istaknuo izdavanjem isprava vezanih za grad Zagreb.

Josip Eugen Tomić (1843. – 1906.), književnik. Pisao romane kojima je nastojao privući širu čitalačku publiku.

Mate Topalović (1812. – 1862.), preporoditelj i književnik.

Josip Torbar (1824. – 1900.), prirodoslovac, književnik, svećenik i političar. Predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Juraj Tordinac (1813. – 1893.), preporoditelj. Bliski suradnik Strossmayera.

Ante Tresić Pavičić (1867. – 1949.), književnik, političar i diplomat. Počeo kao vatreni pravaša da bi se kasnije priklonio romantičnom jugoslavenstvu.

Ognjeslav Utješinović Ostrožinski (1817. – 1890.), književnik, časnik i preproditelj.