Predrasude

Volite predrasude. Priznajte. Onako, olako osuditi ljude, to je nama Hrvati kao reći „dobar dan“. Ne štedimo ni bliže ni dalje narode, a posebno smo okrutni prema samima sebi. Međusobna osuđivanja po regionalnoj ili subetničkoj osnovi omiljena su nam zabava. Jedna takva skupina, po kavanskim ogovaranjima, osobito loše prolazi. To su Janjevci.

Janjevo

Janjevo

Ova grupa, koja je danas dio hrvatskog naroda, nastala je u zamršenim društvenim i kulturnim prilikama koje su se pojavile propašću srpske srednjovjekovne države i učvršćivanjem turske vlasti na području današnjeg Kosova. U kasnom srednjem vijeku vrlo prosperitetno katoličko stanovništvo bogatog rudarskog kraja oko grada Novog Brda našlo je u novim okolnostima, koju je sa sobom nosila vlast Osmanlija, utočište u brdima okruženom, i tako prirodno od stranaca zaštićenom, Janjevu.

Potomci dubrovačkih trgovaca, saskih rudara, Albanaca katolika, pokatoličenih Srba, katoličkih doseljenika iz današnje Makedonije oblikovali su ovu žilavu zajednicu. U području u kojem su po nizu etničkih i vjerskih kriterija bili i ostali stranci (naspram Srba i Albanaca) uspjeli su se, kao društvena skupina usko vezana uz obrt i trgovinu, održati stoljećima.

Tu sposobnost održavanja posebnosti zadržali su Janjavci i kada se naseljavaju u Hrvatsku. To u praksi znači da su održali svoj osobit položaj i prema glavnim kulturnim strujanjima koja obilježavaju hrvatsku naciju. Kako dobra izlika za predrasude i ogovaranja. Janjevce, hrvatska većina žigoše kao zatvorenu grupu sitnih švercera i kriminalaca, slabog obrazovanja i manjkave sposobnosti uklapanja u moderne kulturne tijekove hrvatskog društva. Bili stranci, ostali stranci.

Nekakvu, premda sumnjivu, korist može hrvatskom društvu donijeti samo njihov razmjerno visok prirodni prirast. Kakvu kulturnu i društvenu korist mogu hrvatskom društvu donijeti Janjevci? Naravno, istina o Janjevcima je puno zamršenija od slike sitnog preprodavača robe sumnjivog podrijetla u Konjščinskoj ulici u zagrebačkoj Dubravi.

Hrvatskoj i Hrvatim je civilizacijskoj iskustvo Janjevaca iznimno dragocjeno. Ono zemlju i narod veže s kulturama i narodima „dubokog“ Balkana – Srbima, Albancima, Makedoncima, Bugarima i sl. To je iskustvo koga se ne smijemo odreći. Ono nam može puno donijeti u političkom, kulturnom i gospodarskom smislu. Kultura Janjeva i Janjevaca i njezino očuvanje tako ima puno veću važnost od brojnosti ove skupine.

Ovaj unos je objavljen u Hrvatsko iseljeništvo i manjine, Povijest i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

6 odgovora na Predrasude

  1. Volio bih, kad si vec na izvoru informacija u Matici iseljenika (iako oni nisu iseljenici u pravom smislu rijeci – malo je kompliciranije od toga), da malo prokopas i napises tekst o kulturi i obicajima Janjevaca. Vjerujem da bi to bilo vrijedno i zanimljivo, a i koristilo bi u smanjivanju predrasuda

  2. Dubrava napisao:

    Poštovani gosp. Knezović, možda znate zašto se ne kaže da je katolička crkva kojoj janjevci pripadaju vjerojatno albanska katolička crkva a ne hrvatska jer tamo nema hrvatskih biskupija. Isto tako, kako je moguće da se netko naziva potomcima Hrvata od prije 700 godina, pa to bi bilo isto kao da se mi u Zagrebu nazivamo, recimo poljacima jer smo možda došli iz Bijele Poljske. Isto molim odgovor kako ih je za 700 godina tako malo a zna se sa imaju puno djece. Po toj logici do sad bi ih bilo više od nas u Hrvatskoj. I kako njih, kao Hrvate nije povuklo da uzmu pušku 1991. i brane domovinu, nego su Konjščinska i šverc cvjetali u to vrijeme.

    Hrvati katolici ne slave krsne slave… janjevke su ratnih godina došle u Zg u dimijama…??? Tko mi to može objasniti?
    Uh, svašta bi se dalo još dodati…

    • Marin Knezović napisao:

      Draga gospođo, ne postoji na hrvatska ni albanska katolička crkva nego samo jedna univerzalna katolička crkva. Tako ne postoje ni hrvatske biskupije. U svakom slučaju u Janjevu su se katolički svećenici u ophođenju s pukom koristili samo hrvatskim jezikom. Nacionalno opredjeljenje je stvar kulture i izbora, a ne krvi. Janjevci su se odlučili za hrvatski identitet na osnovu povijesnih predaja i osjećaja kulturne srodnosti kao i svi narodi na svijetu. Premda tradicionalno imaju visoku stopu nataliteta zajednica je nekoliko puta bila na rubu nestanka zbog ratova, gladi i bolesti. Janjevaca ima puno. Malo je poznato da jedna njihova velika skupina živi i u Bugarskoj i također se smatraju Hrvatima. Jako puno Janjevaca je sudjelovalo u Domvinskom ratu poput, što god vi ili ja mislili o njemu, generala Glasnovića. Krsna slava nije isključivo srpski običaj. Ako bi orijentalne utjecaja u nošnji uzeli kao odrednicu za isključivanje nekog iz hrvatske nacionalne zajednice onda bi iz nje morali isključiti većinu Hrvata.

      • Dubrava napisao:

        Poštovani,

        žao mi je, ali odgovor me činjenično nije zadovoljio. Jedno s čime se slažem iz Vašeg posta je da je katolička crkva univerzalna. I da je gospodin Glasnović bio u ratu, no, vjerojatno znate da je on došao iz hrvatskog iseljeništva a ne s Kosova.

        Hvala na trudu.

      • Marin Knezović napisao:

        Poštovana gospođo, cilj komentiranja nije “zadovoljavanje”. Cilj je da svi oni koji čitaju moj post, pročitaju moje i vaše stavove i o tome donesu vlastite zaključke.

  3. Dubrava napisao:

    Poštovani,

    hvala na trudu. Zanimale su me povijesne činjenice, a s obzirom na Vaš “background”, mislila sam da mi dijelove koji su nejasni možete malo i razjasniti. No, izgleda da je još uvijek sve na razini pučke predaje.

    S poštovanjem,

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.