Mercatorova Hrvatska

O jednoj problematičnoj kartografskoj projekciji.

Što očekujemo od zemljopisne karte? Prvenstveno točnost, prikaz utemeljen na stvarnom položaju i veličini pojedinih zemljopisnih obilježja. Pa kakva je to karta koja izobličava i ne pokazuje stvarne odnose među zemljama i kontinentima? Takva je karta uobičajena karta.

Kada sam se prije desetak godina susreo sa skupinom studenata iz Južne Amerike iznenadila me njihova izjava kako im je Europa super jer im je sve vrlo blizu. U njihovim zemljama oni često prelaze i daleko veće udaljenosti nego što to čine putujući Europom. To mi se učinilo neobičnim. Zemlje poput Perua, Kolumbije, Bolivije i Ekvatora i nisu osobito velike. Bio sam u krivu. Kada se pogledaju podaci o njihovoj površini to su zaista velike zemlje. Usprkos tome one na karti izgledaju daleko manjima.

Karte koje najčešće koristimo, pomorske karte, vojne karte i do nedavno i Google maps rješavale su problem prenošenja trodimenzionalnih odnosa na dvodimenzionalnu površinu tzv. Mercatorovom projekcijom koju je oblikovao u 16. st. flamanski geograf Gerardus Mercator. Njezin je veliki problem što gledano od ekvatora prema polovima jako povećava površine.

Mercatorova karta svijeta

Tako onaj izraz: „Ako ne vjeruješ, pogledaj kartu” i ne vrijedi. Mercatorova projekcija opstaje i zbog činjenice da je većina velikih sila u, uvjetno rečeno, povlaštenom dijelu Mercatorova načina prikazivanja. Sjedinjene Države, Rusija i Kina zauzimaju na uobičajenim kartama svijeta ogromne površine. Ipak, baš tako velike i nisu. Postojeći kartografski prikaz tako zrcali i njihovu stvarnu ili proklamiranu moć, a ne samo zemljopisne podatke.

Takvim načinom prikazivanja svijeta nisu zadovoljne zemlje globalnog juga. Tako je Afrička unija zatražila i dokidanje Mercatorove projekcije.

Što je s prikazom Hrvatske? Ona je u Mercatorovom načinu prikazivanja svijeta također povlaštena. Prikazana je dvostruko većom od svoje stvarne površine. Ako mislite kako je Hrvatska mala, varate se, ona je još manja. Ipak što se tiče povlaštenosti prikaza Hrvatska je daleko iza Švedske koja je prikazana četiri puta većom od svoje stvarne veličine. Unutar same Hrvatske Mercator je naklonjeniji Međimurju nego Konavlima.

S promjenama političkih i gospodarskih težišta hoće li se mijenjati i način prikazivanja karata?

Ovaj unos je objavljen u Povijest i označen s , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.