Ima svakakvih anketa. Njima se nameće težak zadatak. One bi trebale kroz nekoliko pitanja građanima obuhvatiti zamršeno i kontradiktorno suvremeno društvo. Naravno, to je nemoguće. To ne znači da ih treba posve odbaciti. Postoje svakakve ankete, one u koje je uložen znatan stručni i radni napor i one koje se sastoje od jednostavne skripte i SQL baze na nekom web portalu.

Veliki napor uložen je u godišnju „Anketu poslodavaca“ Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koju već godinama ova ustanova organizira u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca. Anketa za 2013. obuhvatila je 8.900 trgovačkih društava ili ustanova i 3.900 obrtnika. Impresivan broj.

Ona je iznjedrila niz vrlo zanimljivih podataka. Tako su zanimljivi i podaci o obrazovnoj strukturi novozaposlenih radnika od strane anketiranih poslodavaca. Čak 66,3 % novozaposlenih ima srednju stručnu spremu. 16,8% novozaposlenih ima fakultet ili višu školu. Problem je u tome što je istovremeno zaposleno 16,9% radnika sa samo osnovnom školom ili čak bez nje. Ispada, jednake su vam šanse da se zaposlite bili vi polupismeni ili s „prestižnom“ fakultetskom diplomom.

Toliko o mitu da više obrazovanje olakšava zapošljavanje. Džaba novi fakulteti, tisuće novih studenata kada našem gospodarstvu pašu jednako tako i gotovo nepismeni. O ovoj sam temi već pisao u postu „Pa, tko će raditi?“ no i ovi podaci upozoravaju na mit koji u javnosti šire država i mediji o obrazovanju kao preduvjetu životnog uspjeha. Brojni studenti na fakultetima se samo skrivaju od tržišta rada dok su njihovi roditelji tješe kako dijete, eto, studira i kada završi faks pronaći će samo sebe. U ovakvoj strukturi ekonomije kojom dominiraju gazde đilkoši i „prošvercaj šleper“ smjer gospodarstva, nema mjesta za obrazovne.