Prije dva, 18. travnja 2012. National Opinion Research Center Sveučilišta u Chicagu (University of Chicago) objavilo je svoje istraživanje vjerskih osjećaja stanovnika trideset država svijeta (Beliefs about God across Time and Countries). Istraživanje je obuhvatilo prvenstveno europske zemlje (njih 23) uz nekoliko iznimaka ( Australija, Japan, Filipini, SAD-a, Čile, Novi Zeland, Izrael).

Tako se prvenstveno radi o istraživanju religioznosti stanovnika Europe i onih zemalja koje se nalaze pod snažnim europskim kulturnim utjecajem. Prema tome ne radi se o istraživanju koje ima globalne težnje.

Metodološki ista istraživanja navedena institucija napravila je i 1991., 1998. i 2008. godine. Tako su dobiveni usporedivi rezultati. Temeljno je pitanje da li zemlje europskog civilizacijskog kruga postaju sve sekularnije, odnosno opada li vjera u Boga u tim zemljama?

Odgovor je uglavnom da. U većini zemlja raste broj „nevjernika“ ali… Između 1991. i 2008. broj ateista u zemljama u kojima je raslo „bezboštvo“ rastao je po stopi od 2,4%. Istovremeno rastao je i broj vjernika, premda po nižoj stopi (između 1,7 i 2,2%). Dakle, smanjivao se zapravo broj „neodlučnih“, onih koji nisu „ni simo ni tamo“.

O nekoj ekstremnoj sekularizaciji možemo govoriti u slučaju tek nekoliko zemalja (samo bivša istočna Njemačka ima ateističku većinu od 52%) dok u svim ostalim zemljama ljudi u velikoj većini prihvaćaju postojanje neke vrste „Boga“ ma kako nejasna ta slika bila.

Kao posebno otporna na sekularizaciju pokazala su se društva s većinski katoličkim vjernicima, društva u kojima populacija stari (s godinama raste „vjera“ u Boga) kao i društva u kojima se njihova vjerska uvjerenja sukobljavaju s drugim vjerskim uvjerenjima. Premda istraživanje nije obuhvatilo Hrvatsku zaključak je jasan.

Hrvatsko društvo snažno je obilježeno katoličkom vjerom, ono postaje dobno sve starije i nalazi se na točki dodira sa „suparničkim“ religijama (pravoslavljem i islamom). Prema tom perspektive neke brze i dublje sekularizacije hrvatskog društva nisu blistave.

Prema tom, vjerska uvjerenja građana dugoročno ostaju bitan društveni i politički činitelj u Hrvatskoj. To svaka vlast mora uzeti u obzir.