U kasno ljeto 1939. sovjetski ministar vanjskih poslova Vječeslav Molotov i njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop potpisali su sporazum o međusobnom nenapadanju dviju velikih sila. Pakt Molotov-Ribbentrop bio je osobito problematičan jer je sadržavao i tajni dodatak. Po tajnom protokolu Njemačka i Sovjetski savez podijelili su međusobno sfere utjecaja na području sjeverne i istočne Europe. To će za posljedicu imati zauzimanje Litve, Estonije i Letonije od strane Sovjetskog saveza. Sovjeti su zauzeli i dijelove Rumunjske i Finske, a s nacistima su podijelili Poljsku. Možemo se svi složiti. Nemoralan, zapravo zločinački sporazum. Zato je Europski parlament proglasio dan potpisivanja sporazuma 23. kolovoz za Dan sjećanja na žrtve nacizima i staljinizma.

Čovjek bi rekao našla krpa zakrpu. Dva tiranina koji na duši imaju milijune ljudskih života lako su se međusobno našli i dogovorili. Problem je pak što je ovom sporazumu prethodio jedan drugi sporazum. I u ovom sporazumu jedan od sudionika bila je nacistička Njemačka, no na drugoj strani imamo uzorne parlamentarne demokracije – Veliku Britaniju i Francusku. 30. rujna 1938. u Münchenu Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Italija složile su se da se područja Čehoslovačke naseljena većinski njemačkim življem (Sudetska oblast) priključe Njemačkoj. Parlamentarne demokracije -Velika Britanije i Francuska složile su se da jedna totalitarna država raskomada drugu parlamentarnu demokraciju. Bez Sudeta Čehoslovačka je bila neodrživa i osuđena na propast.

Možemo se i ovdje svi složiti. Još jedan nemoralan sporazum. Da li bi onda Europski parlament trebao rebao proglasiti 30. rujna za Dan sjećanja na žrtve nacizma i parlamentarnih demokracija?

Povijesne događaje treba promatrati u njihovom povijesnom kontekstu. Ako su se Francuska i Velika Britanija nagodile s Hitlerom zašto ne bi i Staljin? Sovjetski savez se prvi oružano suprotstavio nacističkim i fašističkim silama intervenirajući na strani republikanske vlade za građanskog rata u Španjolskoj (1936. – 1939.).

Fašizam i nacizam nisu nastali u komunističkim režimima već su neželjeni plod parlamentarne demokracije. Konačno, glavnu zaslugu u pobjedi nad nacizmom ima Staljinov Sovjetski savez. Pred gigantskim bitkama kod Moskve, Staljingrada i Kurska iskrcavanje u Normandiji doima se kao izlet na obalu.

Taj, nedovoljno promišljeni Dan žrtava nacizma i komunizma, postao je dio i naše politikanske scene. Na njega se pozivaju zagovornici promjene naziva Trga Maršala Tita u Zagrebu, kao napr. predsjednik HDZ-a grada Zagreba Gordan Jandroković. Parlamentarci svih zemalja dobro razmislite kada donosite odluke pozivajući se na povijesna događanja.