Volimo se ponositi svojim podrijetlom. Više – manje. Smatramo kako nas ono čini boljima, Konačno kakav otac takav sin. Tako su se od davnina ljudi hvalili svojim precima. Stvarnima ali ne rijetko i izmišljenima.
Toj potonjoj kategoriji pripada i stoljetna teza o autohtonosti i „ilirskom” podrijetlu Hrvata.
Moćni knezovi Frankopani su pak tvrdili kako potječu od rimskog roda Frangipana. Krčki knez i ban Hrvatske i Dalmacije Nikola IV. čak je otišao u Rim po potvrdu o navodnom rimskom podrijetlu 1430. Za skupe pare ovu laž su mu potvrdili kako Frangipani tako i papa Martin V. Sama farsa je bila na visokoj razini. Knez Nikola je galijom doputovao iz Senja u Anconu. Odatle je u pratnji 800 konjanika i pješaka obučenih u crno pompozno ujahao u Rim. Tu su ga dočekali navodni rođaci koje je knez uz sumu plaćenu za „priznanje” častio i jelom i pićem.
Zrinski su poput Frankopana nastojali pronaći sebi rimsko podrijetlo. Tako su u 17. st. od povjesničara Ivana Lučića tražili da i njima pronađe pretke u antici. Konačno ako mogu Frankopani mogu i oni. Zrinski su tako željeli biti neki Sulpiciji. Lučić ih je upozorio kako su zapravo Šubići. Po njemu bolje je biti hrvatskog ili slavenskog podrijetla nego rimskog jer su prvi pobijedili potonje, a ne obrnuto.
Konačno nema godine da se na istočnoj obali Jadrana ili u njezinoj neposrednoj blizini ne pronađe nova lokacija legendarne Troje. Zadnja teza za koju sam čuo smještala je drevni Iliji na mjesto Motovuna. I ta trojanska manija nije novijeg datuma. Tako je već u 14. st. splitski kroničar Miha Madijev tvrdio kako su Splićani ni manje ni više nego trojanskog podrijetla. Tako su u srednjovjekovnom Splitu vjerovali kako njegovim kalama hodaju potomci trojanskih junaka.
Nema do slavnih predaka, a posebno onih koji su izmišljeni.
To nije sve,jer Mikena je blizu Omiša ,brončanodobna Menelajeva Sparta u Hercegovini,a Nestorov Pil nedaleko Dubrovnika.U Dalmaciji i BiH nalazi se preko 800 prapovijesnih gradina.Stoga pronađite Sinožićevu knjigu Kalisto te se osvrnite na radove Gorana Glamuzine o megalitskim građevinama.
Naravno da je Homerova velika voda ili široko more Jadran,a isto tako brežuljkasti grad Troja,kako ga naziva Homer,današnji Motovun.Pročitajte knjige Naša Troja i Kalisto .
Poštovani gospodine dao sam si malo truda i pokušao malo istražiti rad gospodina Sinožića. Gospodin Sinožić nema ni jedan znanstveni, stručni ili pregledni rad u znanstvenim bazama članaka. Vidio sam kako je recenzent jedne od knjiga gospodin Đino Đivanović, ali koliko mi je poznato gospodin je slavist. Vidim kako je o knjizi pisao gospodin Davor Šišović koji je doduše ugledan novinar i dobar poznavatelj kulturne scene ali ne vidim njegovu stručnu osposobljenost za nevedenu problematiku. Na brdu Hisalriku i danas američki i turski stručnjaci obavljaju istraživanja. Njihovi rezultati, antička tradicija najkasnije od 6. st. pr. Kr., hetitiski zapisi nedvojbeno dokazuju kako je Troja tamo gdje jedino može biti, a to je zaleđe zapadne obale današnje Turske. S vremena na vrijeme pojavljuju se zagrijani amateri koji tvrde da su našli Troju negdje drugdje (u našem slučaju izvjesni šarlatan iz Meksikaa Salinas Price s “Homerovom slijepom publikom” i kapetan Aristid Vučetić), no sve je to u razini teorija o ravnoj zemlji, štetnosti cijepljenja, logoru Jasenovcu kao radničkom odmaralištvu, dakle na razini lažne, pseudo znanosti.
Kažete da Sinožić nema znanstveni rad? Pogledajte na academia.edu pa ćete vidjeti koji je to rad.Sada je njegova knjiga predmet rasprave na američkim sveučilištima.Drugo je što Hrvati mrze sami sebe.A mislim da uopće niste čitali njegovu knjigu-knjige.
Troja na Hisarliku je u stvari možda i najveća svjetska laž u anglosaksonsko-turskom paketu,što je već sfera politike.Naime,od Hisarlika do obale mora proteže se gola ravnica,a sama navodna Troja nalazi se tek na osam metara visine.Homer navodi da je ulaz u trojanski zaljev omeđen brdima,Ahejski je tabor na brdu,blizu njega je neka široka špilja.Zatim tu je Aresov brijeg,Politov brijeg,brdo ratnice Bateje pred Trojom.A sama je Troja na Visu,strmini,brežuljkasti grad.
U knjizi Naša Troja Sinožić navodi oko 94 toponima ,sela i prezimena prema imenima samo trojanskih junaka,saveznika i aristokracije.Srdačan pozdrav i ugodno čitanje Vam želim.
Academia .Edu…Razprava o lokaciji dejanske Troje,Vedran Sinožić….to je taj rad ali na slovenskom jeziku a ne na hrvatskom,jer naši su lipi Hrvati taj rad primili sa nelagodom.Sudbina je to velikih djela.Nadam se da me razumijete…Ima tamo u Ilijadi jedan grad,po imenu Aspledon.
Grad Aspledon ? Primjećujem da ste uklonili jedan komentar.Očito vam ne odgovara.
Znanstveni rad pod naslovom Razprava o lokaciji dejanske Troje,Sinožić Vedran,može se pronaći na stranicama najpoznatijeg svjetskog bloga za znanstvenike,academia edu .Zadovoljni ?
Vidim da ste brz u napadu a ne znate ništa o Sinožiću,a brzi ste i u povlačenju.Mislite da ste vi nekakav povjesničar,a svi ostali su u sferi pseudoznanosti ? Nisam vidio vaše ime na Historystackexchange.razgovaramo malo o Ilijadi,jeste li je čitali ?