Poruka u krajoliku. Tako društvene znanosti doživljavaju imena ulica. Njihovim nazivljem zajednica predstavlja one vrijednosti koje smatra najvažnijima. Tako limene ploče ponekad imaju moć poput tiska, radija, televizije, interneta… Ona na ljude djeluju jedva primjetno, kada ih opažamo tek krajičkom oka koračajući pločnikom, kao sitna slova na tiskanicama, obvezni dio tisuća dokumenata i sl. Kapilarno, šaptom imena ulica tisućama ljudi govore: „Ovo je važno, ovo je bitno.“ Zato ponekad imenovanja ulica podižu tolike strasti.

Ulica Milana Mladenovića

Kada se ulice i imenuju po nekoj osobi to imenovanje nije toliko vezano za njenu stvarnu osobu koliko za neke vrijednosti, ideje koje je osoba zastupala i stvari koje je činila. Tako kada nekoj osobi „dajemo“ ulicu njenoj osobnosti pristupamo vrlo selektivno. Bit ću posve jasan. Izbiremo često samo ono što nam kod neke osobe odgovara.

Pa koje je vrijednosti Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova pod mojim predsjedanjem nastojao istaknuti. Neke vrijednosti su bile nove, a neke stare.

Nastojali smo obraniti vrijednosti antifašizma. Zadržan je kontraverzni naziv Trga maršala Tita, vraćen je Prolaz sestara Baković. Zagreb je dobio Obalu osmog svibnja 1945. u čast njegova oslobađanje od fašista.

Junaci Hrvatskog proljeća poput Savke, Ivana Supeka i Nede Krmpotić dobili su svoje javne površine.

Najveći dio imenovanja koje je učinio ovaj Odbor bila su vezana za jedan puno bliži rat – onaj Domovinski. Sve brigade Hrvatske vojske s područja Zagreba dobile su javne površine sa svojim imenom. Svaka treća javna površina, čije se ime veže za Domovinski rat, imenovana je u mandatu ovog Odbora.

Simboličku brojku javnih površina imenovanih po ženama znatno smo povećali premda je i dalje njihov broj, u ukupnom broju imenovanih javnih površina, zanemariv.

Prvi put, poslije puno, puno godina, neke su javne površine imenovane po Srbima i Bošnjacima.

Neka bitna obilježja naše kulture dobila su svoj otisak u urbanom krajoliku. Prvi put su filmski djelatnici dobili svoje ulice, pokušalo se stvoriti i kvart imenovan po medijskim djelatnicima. Imenovanjem po „rokerima“ nastojalo se upozoriti da je i rok bitan dio zagrebačke kulture i identiteta. Zanemareni inženjeri i znanstvenici s područja prirodnih znanosti dobili su neku ulicu više.

Pa kakvu je to poruku nastojao upisati „moj“ Odbor u zagrebački krajolik? Zagreb dijeli temeljne europske vrijednosti s ostatkom moderne Europe, pri čemu se ponosi i svojom nedavnom prošlošću bez obzir na sva moguća suprotstavljanja oko nje. Ta je poruka barem malo više „ženska“, više uviđavna prema doprinosu ljudi drugih vjera i nacionalnosti od one većinske. Ona je otvorenija i prema nekim oblicima kulture koji su bili zanemareni. Hoće li zaista i tako biti pročitana?