Zapalite im stolce! To je bila jedna od prvih zapovjedi mladog kralja Bele IV. Do tada su kraljevski savjetnici u kraljevoj nazočnosti sjedili. Poslije ovog drastičnog poteza to im više nije bilo moguće. Kralj, osim što je želio dodatno istaknuti svoj autoritet, vjerojatno je želio otežati vođenje beskrajnih rasprava o pojedinim problemima. Poslije određenog vremena ako vas već neće zaboljeti jezik, hoće noge.

Bela IV. nastojao je od svojih kraljevstava – Ugarske i Hrvatske stvoriti napredne zemlje vođene čvrstom rukom mudrog monarha. Počeo je oduzimati osiljenim velikašima imanja, poticati razvoj gradova i gospodarstva kada se dogodila katastrofa. Njegovo kraljevstvo napali su Mongoli.

Mongoli su tijekom XIII. st. stvorili u kratkom vremenu jedno od najvećih carstava u ljudskoj povijesti. Okretni strijelci na poput vihora brzim konjima vođeni čeličnom stegom njihovih zapovjednika, Mongoli su ovladali golemim područjem koje se u jednom trenutku protezalo od Poljske i Male Azije do sjeverne Koreje i Vijetnama. Vitezovi Bele IV. protiv Mongola nisu imali nikakve šanse. Mongolske horde potom su sustavno uništile sva područja kojima su prošle.

Poslije teškog poraza Bela se pred Mongolima skriva po rubovima svojih kraljevstava. Sklanja se na koncu u dalmatinske gradove. Mongoli se pokušavaju dokopati kralja no pred kamenim zidinama Klisa, Splita i Trogira njihova se vojna vještina pokazala nedostatnom. Mongoli se povlače i kralj misli da ima rješenje za svoje probleme. Potrebno je samo graditi gradove utvrđene bedemima i kulama od kamena i divlje horde s istoka mu više neće moći ništa.

Kamene gradove, poput onih u Dalmaciji, trebalo je graditi i na sjeveru današnje Hrvatske. Jedno takvo kamenim zidom utvrđeno urbano naselje odlučio je sagraditi na južnim obroncima planine Medvednica, točnije na brežuljku Griču.

1242. sa svih strana okupljenim naseljenicima naložio je da sagrade grad s kamenim zidinama. Za uzvrat građani će biti oslobođeni plaćanja unutrašnjih carina, a sudski će biti podvrgnuti sucu koji sami izaberu. Moći će održavati sajmove, a dobili su i veliko zemljište koje se protezalo od obronaka Medvednice do rijeke Save. Sve je to potvrdio ispravom s velikim zlatnim pečatom – zlatnom bulom. Po raskošnom pečatu nazvan je i cijeli dokument „Zlatna bula“.

"Zlatna bula", povlastice Bele IV. novom naselju na brežuljku Grič iz 1242.

Te povlastice iz 13. stoljeća bile su osnova razvoja grada, kojeg danas poznajemo pod nazivom Zagreb, sve do polovice 19. st. Bez „Zlatne bule“ ne bi bilo današnjeg glavnog grada Hrvatske.

Koliko građani znaju o Beli IV.? O tome najbolje govori skeč Željka Pervana iz 1988.

Ako se za jednu osobu može vezati nastanak grada Zagreba onda je to Bela IV. Ako je netko zaslužio ulicu u Zagrebu onda je to taj srednjovjekovni vladar iz mađarske dinastije Arpadovića.