Mjesec. Osim što utječe na pojave plime i oseke, predstavlja predmet divljenja romantici sklonih duša utječe i na naše poimanje vremena. Naravno, naša sunečeva godina sastoji se od dvanaest mjeseci, no naš satelit svojim oblikom posebno utječe na jedan dan u godini.

Car Konstantin i crkveni oci s odlukama Nicejskog sabora.

325. car Konstantin sazvao je u gradu Niceji (na području Male Azije u današnjoj Turskoj) istaknute predstavnike kršćanskih crkava kako bi postigli dogovor oko toga što predstavlja osnovu kršćanske vjere. Premda se od pozvanih 1800 biskupa odazvalo tek nešto više od 300 koncil u Niceji ostavio je rezultate od trajne važnosti. Ono po čemu se kršćani osjećaju kršćanima dobilo je svoj koncizni i razmjerno dosljedan oblik zahvaljujući prvenstveno raspravama i dogovorima biskupa i teologa na tom davnom skupu.

Tako je taj drevni trust mozgova utvrdio kakav je odnos između Krista i Boga Oca, proglasio je apostolsko ili Nicejsko vjerovanje (kratak pregled kršćanskih dogmi) i uz to utvrdio je datum Uskrsa. Po tom dogovoru iz doba kasne antike Uskrs pada na prvu nedjelju koja pada poslije prvog punog mjeseca koji pada pak poslije proljetne ravnodnevnice (21. ožujka). Tako se Uskrs može obilježavati između 22. ožujka i 25. travnja. Uh, prilično zamršeno.

To je razlog zašto postoje posebne tablice za izračunavanje Uskrsa kao i s njime povezanih pomičnih blagdana. Uz to postoje posebne pomoćne tablice za pronalaženje odgovarajuće uskrsne tablice. Zvuči zastrašujuće, ali kada malo uđete u problematiku razmjerno brzo počinjete se snalaziti.

Kada bi problem bio samo u punom mjesecu. Stvar je dodatno zakomplicirana činjenicom da se pojedine crkve služe Gregorijanskim, a neke Julijanskim kalendarom. Tako, u pravilu, imamo dva Uskrsa. Taj, zapravo blasfemični koncept, posebno zloćudno funkcionira u prilikama i odnosima kakvi postoje između zemalja i naroda bivše Jugoslavije gdje se katolici i pravoslavni služe različitim kalendarima.