Predstavnička (zakonodavna), izvršna i sudbena. Trodioba vlasti, ovako formulirana, poznata je već više od dvjesto godina. U toj slici odnosa utjecaja i moći sve se tri razine međusobno nadopunjuju i nadziru. Svatko zna svoje mjesto i to se poštuje. Posebno se to odnosi na strogu podjelu prava i obveza između izvršne i predstavničke vlasti na jednoj strani i sudbene vlasti na drugoj.

U praksi ti su odnosi daleko od uravnoteženih. Ovlasti je teško razdijeliti, raspodijeliti kao da su razrezane skalpelom. Granice moći i utjecaja pojedinih vlasti često su krivudave i nejasne. Osim suradnje, sve tri vlasti međusobno se i natječu pa i sukobljavaju. Svaka, ovisno u prilikama u društvu, nastoji steći premoć na račun one druge.

Posebno je javnost osjetljiva kada se zadire u sferu djelovanja sudske vlasti koja, navodno, treba biti posve neovisna. Sudska se vlast ponekad miješa i u područja zajamčena drugim dvjema vlastima. Za to je lijep primjer sudski proces koji je gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić pokrenuo protiv zastupnika u Skupštini grada Zagreba Jurice Meića.

Predmet tužbe su riječi koje je zastupnik Meić izgovorio za govornicom na zasjedanju ovog predstavničkog tijela. Polemika na plenumima predstavničkih tijela osnova je posredne, parlamentarne demokracije. Pravo da se javno kaže što se misli, pa bilo to pogrešno i loše artikulirano, taj tok misli i riječi je osnova koja pokreće taj veliki stroj. On škripi, stenje, zastajkuje i ponekad proizvede neočekivane i neželjene proizvode ali je osnova javnog života cijeloga društva.

Zato je zastupnik kad govori „nedodirljiv“. Još od doba antike zastupnik naroda je svet. Drevni korijeni demokracije su u vjerskim obredima u kojima je zastupnik, bio on i pijanac, lopov, bludnik i siledžija, ipak svojevrsni svećenik opće volje. Zastupnik kada govori za govornicom to ne čini samo zato da ga se bolje vidi i čuje, nego i da se istakne njegov poseban, malo povišen, položaj između neba i zemlje.

Za sud u Zagrebu to nije bitno. Treba li suditi zastupnicima za izgovorenu riječ? Naravno. Njima se za to sudi svaki dan, no njihovi suci nisu ni općinski ni županijski sudovi. Suci, porotnici i krvnici svakog zastupnika su birači. Ako želimo demokraciju to mora biti tako.