Uništen dvojezični slovensko-njemački natpis sa seoske gosionice.

S manjinama nikada nije lako. Većina manjinu teško podnosi. Još kada se manjini daju neka posebna prava to je obično znak za uzbunu u toru većine. Zar im nije dosta to što uopće podnosimo njezino postojanje? Hoće još neka posebna prava? Hoće svoje pismo? Žele svoj jezik? To neće proći.

Pitanje odnosa većine prema pravima manjine potaknuli su u hrvatskom društvu događaji oko postavljanja ploča na dva pisma – ćirilici i latinici u Vukovaru. Ovakvi događaji nisu posebnost Hrvatske niti nešto osobito u odnosu između većine (Hrvata) i manjine (Srba). Neki, navodno puno kulturniji narodi, pokazuju također vrlo visoku razinu netrpeljivosti prema manjinama.

O tome govori članak „Pogaženi ugovor“ u časopisu „Svijet“ (br. 1, 5. jul 1959. str. 5 -7) iz 1959. 1955. sile pobjednice u drugom svjetskom ratu Sjedinjene Američke Države, Sovjetski savez, Francuska i Velika Britanija odlučili su obnoviti nezavisnu Austriju. Rezultat tih nastojanja je „Ugovor o ponovnoj uspostavi samostojne i demokratske Austrije” poznat i kao “Austrijski državni ugovor”. Važan dio tog dokumenta, koji predstavlja temelj moderne Austrije, je i jamstvo prava manjina i to prvenstveno slovenske i hrvatske manjine.

Čim su trupe sila pobjednica napustile Austriju pokazalo se kako većinsko austrijsko stanovništvo nema namjeru tako lako priznati posebna prava manjina. Osobito je bila teška situacija za Slovence u Koruškoj koju su jugoslavenski komunisti, neposredno poslije kraja drugog svjetskog rata, pokušali pripojiti Jugoslaviji.

O tome govori navedeni novinski članak. Većinsko austrijsko stanovništvo uništavalo je dvojezične natpise (na slovenskom i njemačkom), organizirali su se demonstracije protiv dvojezičnosti, a lokalne vlasti ukidale su dvojezičnost ne obazirući se na zakone i “Austrijski državni ugovor”. Od nekud poznato zar ne? Sve obveze Austrije prema manjinama, kako ih utvrđuje “Austrijski državni ugovor”, nisu do kraja ispunjene ni danas. Uspjesi krajnje desnice u Koruškoj velikim dijelom temelje se na borbi protiv prava slovenske manjine.

Zašto bi u stvari uopće davali manjinama posebna prava? Svi smo mi ponekad i ponegdje manjina. Nemojte to nikada zaboraviti.

Uklonjen slovenski naziv institucije u Koruškoj.