Kapitalistička religija

Predrasude su svugdje oko nas. Nitko nije na njih imun. Posebno se množe u razdoblju krize i nesigurnosti. Tada mogu izazvati nemire, nasilje pa i ratove.

Znanost, usprkos svojoj deklarativnoj težnji prema objektivnosti, često stenje pod teretom predrasuda. To posebno vrijedi za društvene i humanističke znanosti. Predrasuda nije bio lišen ni utemeljitelj moderne sociologije Max Weber. One su posebno došle do izražaja u njegovom djelu „Protestantska etika kapitalizma“ (Die protestantische Ethik und der Geist des Kapitalismus).

Max Weber

Polazeći od shvaćanja da „duh“ odlučujuće određuje i odnose u gospodarstvu Weber smatra da je protestantski svjetonazor visoko podudaran s načelima gomilanja bogatstva i njegovog ponovnog ulaganja. Time je protestantizam stvorio „duhovne“ osnove za industrijalizaciju.

Ta je teza postala „znanstvena“ osnova za široko raširenu predodžbu o marnim i štedljivim, svjetloputim protestantima i lijenim, rastrošnima i tamnim katolicima. Na drugoj strani, fama o protestantskom podrijetlu kapitalizma dobro je dolazila katolicima u onim razdobljima kad je ovaj vrlo nepopularan. Kako se išta dobro moglo očekivati od domišljanja „krivovjeraca“?

Weberu je bilo dovoljno da se okrene oko sebe i pronađe činjenice koje govore protiv njegovih teza.

U samoj Njemačkoj korijeni industrijalizacije i kapitalizma bili su u pretežno katoličkom Porajnju, a ne među feudalnim veleposjednicima protestantskog Brandenburga i Pruske. Čak i danas pretežno katoličke pokrajine na jugu zemlje (Sjeverno Porajnje Westphalija, Bavarska i Baden Würtenberg) ujedno predstavljaju i najrazvijeniji dio Njemačke. Ove tri najrazvijenije njemačke pokrajine ostvaruju čak 53,91% njemačkog BDP-a!

SR Njemačka je postala svjetska ekonomska velesila poslije 2. svjetskog rata kao pretežno katolička zemlja na čelu s bigotnim katolikom Konradom Adenauerom koji je jedva skrivao svoje predrasude prema protestantima. Stoljeća protestantizma u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj ništa nisu doprinijela ekonomskom opravku tog dijela ove europske velesile.

Weberove su teze sporne i u europskim razmjerima. Mnogi znanstvenici začetke kapitalizma smještaju u izrazito katoličku sjevernu i srednju Italiju. Velika Britanija je doduše prva europska zemlja koja se industrijalizirala, no nju je nedugo zatim slijedila tada gotovo isključivo katolička Belgija.

Ideju o superiornosti protestantskih zemalja nad katoličkim ponovo se oživljava u doba krize Eurozone kada pred naletom recesije klecaju gospodarstva Španjolske, Portugala, Irske i Italije. Toga se dohvatio i kolumnist T-portala Drago Pilsel u svome prilogu „Zašto se u krizi eura piše o katoličkim ‘svinjama’?“. U tom članku, ovaj razočarani katolik, manje više otvoreno izražava divljenje prema Weberovim tezama. Pri tome se oslanja na pisanja britanskih novinara i znanstvenika koji se jako teško oslobađaju svojih antikatoličkih predrasuda (o čemu sam i napisao već jedan post). Britanci bi se, poput Webera, trebali samo osvrnuti oko sebe. Krajem 2011. službeno je objavljeno da je izrazito katolički Brazil pretekao Veliku Britaniju kao šesto najveće gospodarstvo na svijetu.

Da li da spomenem i muslimansku Tursku i njezino gospodarstvo koje pod umjereno islamističkom vladom izrazito brzo napreduje? Za jedan post to bi bilo vjerojatno previše.

Ovaj unos je objavljen u Vjera i društvo i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Kapitalistička religija

  1. D napisao:

    Bravo, Marine. Meni se Weber nikad nije sviđao.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.