This gallery contains 7 photos.
Fotografije župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije i franjevačke crkve sv. Nikole u Prčnju, Boka kotorska. Nastavi čitati
This gallery contains 7 photos.
Fotografije župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije i franjevačke crkve sv. Nikole u Prčnju, Boka kotorska. Nastavi čitati
Hrvatsko je zagorje vrlo slikovito. Malo je onih koji bi to osporili. U tom slikovitom Zagorju posebno je pak lijepa dolina Sutle, Kumrovec i okolica. Da se tu i nije rodio Josip Broz Tito to bi bio kraj znatnih turističkih mogućnosti. Ubav krajolik, mirni i radišni ljudi prikladan su kraj za rođenje velike i povijesno važne osobe osim, osim ako je ta osoba revolucionar. Sitnoposjednički milje marljivih i pobožnih seljaka nije odgovarajuća pozadina za rođenje oca i majke jugoslavenske radničke klase. Tito je, poput Atene koja je iskočila iz Zeusove glave, trebao, u najmanju ruku, izroniti iz Siemens Martinove peći uz rodbinu kojoj žilama nije tekla krv nego rastaljeno željezo, vrelo i spremno za konačni obračun s klasnim neprijateljem. Zeleni bregi, kravice, vinogradi sve je to O.K. ali kada bi to sve bilo barem malo više radnički, proleterski.
Eto, pojavio se još jedan dokument koji će zabavljati neko vrijeme hrvatsku javnost, a vjerojatno i javnost Hrvatskoj susjednih zemalja. To je „Deklaracija o zajedničkom jeziku“ koju je potpisalo više stotina javnih djelatnika s područja biše Jugoslavije. Navedena ističe kako se na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije zapravo govori jedan jezik. Ovaj je doduše „policentričan“, svatko ga može nazivati svojim imenom, no ne bi se smjelo državnom prisilom, nasilnim metodama među inačicama istog jezika silovati različitost. Dakle deklaracija konstatira kako je voda mokra, a kamen tvrd.
Izvori za doba vladavine Ludovika II. Jagelovića(Kraljev poziv vojvodi Ivanu Zapolji na sabor u Budimu od 14. ožujka 1518. koji je trebao biti posvećen teškoj situaciji u Ugarskom kraljevstvu; Prvi članak odluka plemićke skupštine nezadovoljnog ugarskog plemstva od 25. srpnja 1518. održanog u Tolni, koji se bavi potrebom obrane Jajca od Turaka; O sukobima među ugarskim plemstvom prepošt Jeronim Balbi piše poljskom podkancelaru Sydlowiczu polovicom veljače 1519.; Mletački poslanik na budimskom dvoru Antun Surian o osobi kralja Ludovika II. u izvještaju od 18. prosinca 1516.; Mletački poslanik na budimskom dvoru Antun Surian o osobi kralja Ludovika II. i njegovim suradnicima u izvještaju od 28. srpnja 1519.; Skrbnik Ludovika II., Juraj Brandenburški piše prijatelju o proslavi poklada (fašnika) na Budimskom dvoru 1518.; Pismo bana Petra Berislavića papi Leonu X. od 26. ožujka 1516. u kojem, ne vidjevši mogućnost dobivanja potpore u vlastitoj državi, moli potporu od pape; Odgovor pape Leona X. na pismo bana Petra Berislavića od 26. ožujka 1516.; Pismo cara Karla V. banu Petru Berislaviću od 23. lipnja 1520. kojim ga ohrabruje da ustraje u borbi protiv Turaka; Tajnik mletačkog poslanika Franjo Massaro o lošem stanju u Ugarskoj, a posebno među ugarskim plemstvom, u svibnju 1521.; Govor kneza Bernardina Frankopana saboru njemačkih staleža u Nürnbergu, 19. studenog 1522. u kojem moli pomoć za Hrvatsku ugroženu od Turaka; Govor Krste Frankopana pred papom Hadrijanom VI. 1523. o sve većoj turskoj opasnosti u Hrvatskoj; Pismo skradinskog kneza Marka Jurišića i skradinskih građana Ludoviku II. Jageloviću od 15. ožujka 1522. kome su poslali ključeve grada zbog teškog stanja u kome se nalazio Skradin ugrožen Turcima; Pismo topuskog opata Andrije zagrebačkom biskupu Šimunu Erdödyu od 12. lipnja 1522. o sukobima među hrvatskim velikašima poslije pada Knina i Skradina pod Turke; Pismo knezova Jurja II. i Matije II. Frankopana biskupu Šimunu Erdödyu od 13. lipnja 1522. u kojem opravdavaju svoj sukob s banom Ivanom Karlovićem; Pismo bana Ivana Karlovića grofu Salmu, vojskovođi nadvojvode Ferdinanda Habsburškog upućenog da pomogne obrani Hrvatske od 26. lipnja 1522.; Pismo skupine plemića ostalim plemićima kraljevine Slavonije zbog uvođenja novog poreza – dimnice od 10. veljače 1523.; Pismo kralja Ludovika II. Jagelovića Stjepanu Brodariću u kojem se pravda pred papinim prigovorima zbog pada Ostrovice pod Turke, od 8. ožujka 1524.; Pismo Ivana Kobasića iz Brekovice vrhovnom kapetanu Bernardinu Ričanu od 31. srpnja 1524. o namjeri bivšeg bana, kneza Ivana Karlovića da se prikloni nadvojvodi Ferdinandu Habsburškom; Pismo Ludovika II. Jagelovića novom banu Franji Baćanu od 1. svibnja 1525. oodbijanju slavonskih staleža da priznaju Ivana Tahija kao Baćanova banskog druga(subana); Pismo Krste Frankopana mletačkom patriciju Antunu Dandolu od 24. lipnja 1525. u kojem opisuje težak položaj Jajca opsjednutog od Turaka; Pismo kralja Ludovika II. banu Franji Baćanu o zadaćama skorog slavonskog sabora od 22. studenog 1525. vezano prvenstveno uz uspostavu Ivana Tahija u bansku vlast; Pismo Ludovika II banu Franji Baćanu od 15. prosinca 1525. u kojem ga moli da primiri Hrvate koji s namjeravaju nagoditi s Turcima; Papinski nuncij Antonio Burgija o stanju u Ugarskoj i Europi počekom 1526.; Poziv Hrvatima Ludovika II. da se pridruže njegovoj vojsci, od 25. kolovoza 1526. iz tabora na Mohaču)
This gallery contains 10 photos.
Fotografije zgrade županije i zgrade magistrata u Somboru. Nastavi čitati
Nedavno mi je pozornost privukao članak iz „Antifašističkog vjesnika“ koji je upozorio na korištenje motiva petokrake zvijezde s predromaničkog, „starohrvatskog“ reljefa iz krstionice Splitske katedrale (Jupiterov hram) u ukrašavanju obilježja žrtvama fašističkog terora u Matuljima kod Rijeka.