Kao posebno inovativnu ideju, koja je obilježila njezino vanjskopolitičko djelovanje, bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović voli navoditi Inicijativu triju mora, povezivanja zemalja srednje i jugoistočne Europe na liniji između Baltičkog mora, Jadrana i Crnog mora. Da li je to baš nešto osobito novo?

Pokušaja sličnih saveza i formalnih i neformalnih povezivanja bilo je i između dva svjetska rata. 1921. oblikovan je tzv. Mala antanta, savez Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenca, Rumunjske i Čehoslovačke. Neposredni cilj saveza bilo je sprečavanje ambicija Mađarske i njezinih težnji za obnovom velike Ugarske na račun navedenih. Iza cijele priče stajala je Francuska koja je nastojala preko saveza malih država srednje i jugoistočne Europe umiriti revanšističke težnje zemalja poraženih u Prvom svjetskom ratu (Njemačke i Mađarske) kao i stvoriti „sanitarni koridor“, tampon zonu, prema boljševičkoj Sovjetskoj Rusiji. Bliska Maloj antanti bila je i Poljska sklopivši savez s Francuskom i Rumunjskom. Zanimljivo je da je i inicijativa Triju mora oblikovana (doduše neformalno) kako bi bila tampon zona prema Rusiji i da bi oslabila utjecaj Njemačke u Europskoj uniji.

Čak je i NDH 1942. pokušala stvoriti sličan pakt Rezolucijom o prijateljstvu između nje, Rumunjske i Slovačke.

Mala antanta se pokazala u konačnici neuspješnom. Niti je mogla zaustaviti jačanje Njemačke i njenih saveznika niti prodor Sovjetskog saveza prema zapadu. Zanimljivo je samo kako i moderna hrvatska vanjska politika traži inspiraciju u vanjskoj politici monarhističke Jugoslavije. Dakle, ništa nova.