Intenzivno prepletanje različitih, pa i vrlo udaljenih kultura, smatra se izrazitim obilježjem suvremenog društva koje je to omogućilo naprednim sredstvima transporta i prijenosa podataka. Do nedavno kulture i društva su bila razmjerno zatvorena pa su i vanjski utjecaji na njih manje mogli doći do izražaja. Prema tome predmoderna društva imali su kulturu koja je bila „čišća“ i bliža zajednicama koje su bile u njihovoj osnovi. Da li je to baš tako?

Utjecaj iz daleka nije nešto neočekivano kada govorimo o „visokoj“ kulturi, kulturi obrazovanih i bogatih. Iznenađenje predstavlja utjecaj iz jako udaljenih područja na tradicijsku kulturu širokih slojeva, primjerice narodne nošnje. Među iznimno raznovrsnim hrvatskim narodnim nošnjama ističe se ženska narodna nošnja grada Paga, a u njoj posebno trokutasto, platneno pokrivalo za glavu – „pokrivača“.

„Pokrivača“ ima svoje korijene u srednjovjekovnoj dvorskoj modi, nošnji elite u doba gotike i renesanse. Radi se o inačici „hennina“ stožaste kape, samo što se u ovom slučaju radi o efektu dva vodoravno „položena“ stošca. Dok su ovakvi oblici ženskih pokrivala za glavu (različiti stošci, „rogovi“ i sl.) iščezli kao modni detalj među vrhovima društva u doba kasne renesanse i baroka oni su se zadržali među običnim pukom koji daleko teže mijenja svoj način odijevanja. Tako se gotičko, žensko pokrivalo za glavu sačuvalo kao dio tradicionalne nošnje stanovnica maloga Paga. Danas je i pod zaštitom UNESC-a.

Hennini na francuskom dvoru krajem 14. i početkom 15.

Ipak, tu priči nije kraj. U popularnoj kulturi „kapa princeze“ ili „kapa vile“ ili „kapa vještice“ koje je „pokrivača“ samo jedna od inačica, zapravo ima orijentalne, dalekoistočne korijene. „Hennin“ ima svoj izvor u beskrajnim ravnicama Mongolije. Ovakva, ekstravagantna pokrivala za glavu dio su ženske narodne nošnje Mongola. Kada se ovi u 13. stoljeću naglo počinju širiti u svim smjerovima sa sobom ne nose samo pljačku i palež nego i kulturne utjecaje.

Mongolska princeza snimljena 1921.

Dio tih mongolskih utjecaja su i ženske stožaste i rogate kape. Ove su postale jako popularne na dvoru križarskih kraljeva na Cipru odakle su se proširile po Europi. Sama pak mongolska, rogata ženska kapa vjerojatno ima korijene u šamanskim predajama euro-azijskih prostranstava gdje su znak posrednika između ovog svijeta i svijeta duhova.

Tako nešto silno „izvorno hrvatsko“ ima svoje izvore na kasnosrednjovjekovnim dvorskim zabavama, svadbenim običajima Mongola i zazivanju duhova drevnih sibirskih vračeva. Multikulturalizam sto na sat.