Povjesničari informatičari

Izjava potpredsjednika Sabora Ivana Vrdoljaka kako bi se nastavnici povijesti trebali prekvalificirati u nastavnike informatike privukla je veliku pozornost javnosti izazvavši dijelom zgražanje, a dijelom podsmijeh. Povjesničari, a bavili bi se informatikom? Nemoguće. Ha, ha, ha…

Da li su povjesničari baš takvi antitalenti za informatiku? Moja iskustva, pa i ono osobno, govore da baš i nije tako. Poznajem nekoliko kolega koji su, primjerice, postali odlični programeri. U Americi susresti programera koji je završio studij vezan za humanističko obrazovanje nije nikakvo iznenađenje. Prema nekim izvorima u poslove vezane za informatičku industriju ulazi više diplomanata humanističkih znanosti nego inženjera. Koga će Google uzeti za poslove optimiziranja tema pretraživanja ili otkrivanje lažnih vijesti? Inženjera?

Uzgred, dugogodišnja direktorica jedne od najvećih kompanija u informatičkom biznisu Hewlett-Packard bila je stručnjakinja za srednjovjekovnu povijest Carly Fiorina. I taj You Tubu koji svi gledamo… Njegova je direktorica povjesničarka Susan Wojcicki.

Ono što bi prvenstveno kao povjesničari tijekom svog obrazovanja i rada morali steći jest umijeće zaključivanja i povezivanja. Stvaranje zaključaka o zamršenim društvenim pojavama i odnosima među ljudima vrlo je komplicirano. To je umijeće koje inženjeri ne posjeduju, a informatičkom poduzetništvu, koje se nastoji prilagoditi potrebama, psihologiji i mentalitetu ljudi je neophodno.

Ako poznajete kolege iz zapadne Europe koji studiraju povijest većini njih je jasni kako se neće baviti onim što studiraju. Većina ih završi kao biznismeni, poslovni ljudi. U Hrvatskoj izraz povjesničar – menadžer zvuči kao loš vic. Ipak, do jučer glavni direktor jedne od najvećih svjetskih banaka Goldman Sachs, Lloyd Blankfein je povjesničar!!!

Zamislite povjesničara kao direktora neke hrvatske banke. Financijaš koji primjerice zna puno o utjecaju monetizacije zlata iz ahemenidskih riznica na inflaciju za vrijeme Aleksandra Velikog, vanjskotrgovinskom deficitu Rimskog carstva prema Istoku, bankrotu firentinskih bankara Bardi i Peruzzi koji su financirali engleskog kralja Eduarda III., propasti kompanije Južnih mora, koristi od deficita javnih financija u počecima industrijalizacije Velike Britanije itd. Što više nabrajam ova mi se ideja sve više sviđa. 😉 Povjesničar bankar sigurno ne bi bio ništa gori od naših današnjih bankara.

Braneći se od moguće promjene karijere iskazujemo prezir prema vlastitoj profesiji, vlastitom znanju, vlastitim sposobnostima.

Dobar povjesničar može raditi što mu padne na pamet, pa i biti informatičar.

Ovaj unos je objavljen u Povijest i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.