Slet na stadionu u Ankari. Pojedine azijske zemlje svojevoljno preuzimaju europske ideologije i vrijednosti. Ovo posebno vrijedi za Atatürkovu Tursku. Na slici je prikaz slet mladeži na stadionu u Ankari, Europi dobro poznati spoj nacionalizma i sporta.

Moderna četvrt Tokya. Primjer uspješne modernizacije po europskom i američkom uzoru u Aziji, bio je Japan. Brojne gradske četvrti grade se po zapadnom uzoru. Ove užurbane ulice ubrzo će biti uništene u američkim bombardiranjima.

Novi grad u Tel Avivu. Uspješnim se pokazalo naseljavanje Židova (pretežno europskog podrijetla) u Palestini već u razdoblju između dva svjetska rata. Simbol tog uspjeha je po zapadnom uzoru izgrađen Tel Aviv. Usprkos službenom antisemitizmu fašističke Italije ova je slika ipak našla mjesto u atlasu.

Talijanska ratna flota u plovidbi. Pred 2. sv. r. simbol vojne, gospodarske i tehnološke moći neke države bili su bojni brodovi. Takav je slučaj bio i sa fašističkom Italijom. Na slici su dva takva broda „Cavour“ i „Cesare“ Tijek 2. sv. r. pokazao je kako je ovaj tip pomorskog oružja zastario i od njega su zaraćene strane uglavnom imale malo koristi.

Poljodjelsko naselje kod Bengasia. U nekim slučajevima kolonijalizam je između dva svjetska rata značio i doslovnu kolonizaciju europskog stanovništva izvan matične domovine. To se posebno odnosilo na prenaseljenu Italiju. Italija je tako izvozila svoje stanovništvo u svoju sjevernoafričku koloniju Libiju. Tamo je, za naseljenike, podizala poljodjelska naselja s potrebnom infrastrukturom poput ovoga na slici. Sa slomom vlasi fašističke Italije u sjevernoj Africi nestalo je i ovakvih naselja.

Stadion u Helsinkiju. Sport između dva svjetska rata nije samo stvar rekreaciji već često predstavlja i političku poruku. To se posebno odnosi na Fince koji preko sporta afirmiraju svoju mladu naciju koja je tek nedavno stekla nezavisnost. Finsku promiče i njena moderna arhitektura velikih umjetničkih vrijednosti. Ova dva obilježja ujedinjuju se na stadionu u Helsinkiju.

Moderno naselje u Moskvi. Totalitarni režimi ne mogu postojati barem bez podrške dijela društva. Tako ovi veliku pozornost posvećuju mjerama socijalne skrbi, poput gradnje radničkih naselja. Velike zgrade među kojima se nalaze parkovi obilježje je socijalističke izgradnje kako u Rusiji tako i u Hrvatskoj.

Trgovački centar Shangaia. Kina je između dva svjetska rata uložila velike napore da se modernizira po uzoru na Europu i SAD. Usprkos tome modernizacija je ostala ograničena na mala područja kao što je napr. bio Shangai.

Sjekač šećerne trske. Najveći dio stanovništva kolonija i manje razvijenih zemalja bio je zaposlen na poslovima nabave sirovina za užurbani industrijski stroj zapadnih država ili u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. To vrijedi i za ovog sjekača šećerne trske.

Rudarsko naselje u Raši. Radnička naselja podižu i fašistički režimi. Ogledni primjer takvog naselja je rudarsko naselje u Istri, u Raši. Otvorio ga je sam Mussollini. U njemu su bili smješteni rudari koji su radili težak i opasan posao u obližnjim rudnicima kamenog ugljena koji je bio dragocjen talijanskom, fašističkom režimu.

Panorama Manhattna.

Manhattan gledan s mora. emelj uspona New Yorka je, kao i slučaju Londona, njegova luka. U razdoblju između dva svjetska rata brzina prijelaza oceana velikim prekooceanskim brodovima, kao ovim na slici, bila je stvar nacionalnog prestiža. Iz toga se razvilo natjecanje za „plavu vrpcu“ koju je dobivao brod koji je najbrže plovio s jedne na drugu stranu Atlantika.

Manhattan gledan iz zraka. Već u razdoblju pred 2. sv. r. središte gospodarske moći se prenijelo preko Atlantika u SAD. Pred New Yorkom veliki europski centri izgledaju mali i zastarjeli.

Naftna polja u Rumunjskoj. Uz upotrebu električne energije drugo obilježje druge industrijske revolucije bila je upotreba nafte i njezinih prerađevina. U razdoblju između dva svjetska rata naftna polja Rumunjske su imala iznimnu važnost. To će još više biti slučaj u doba 2. sv. r. kada će imati ključnu ulogu u opskrbi Njemačke naftom.

Etiopska mladež kod Addis Abebe. Europske sile vaneuropskim narodima svoje ideologije i nameću. Tako fašistička Italija militarizira mladež u okupiranoj Etiopiji po uzoru na fašističke organizacije za mlade u Italiji.

Londonska luka. Srce britanskog imperija je londonska luka koja veže maticu s njenim ogromnim kolonijalnim carstvom. Upravo će veliki dokovi na Thamesi postati glavna meta njemačke avijacije tijekom 2. sv. r.

Seljanke na radu u rižinim poljima padske nizine. Usprkos velikom napretku gospodarstva i tehnike između dva svjetska rata i u naprednoj Europi teški fizički rad je neizbježan. O ovome svjedoče i ove seljanke koje rade u rižinim poljima doline Poa.

Talijanski električni vlak. Širenje upotrebe električne energije je jedno od glavnih obilježja druge industrijske revolucije između dva svjetska rata. Ona se koristi i u transportu kako svjedoči slika ovog talijanskog električnog vlaka.

Avenija u Buenos Airesu. Između dva svjetska rata i pojedine južnoameričke države kao da su svojim gospodarskim napretkom i životnim standardom stanovništva konkurirale SAD-u. To se posebno odnosilo na Argentinu. O tome svjedoče i široke avenije Buenos Airesa pune automobila u ovom razdoblju.

Hidrocentrala na Dnjepru. Jedno od glavnih obećanja boljševičke vlasi u Sovjetskom savezu bilo je širenje upotrebe električne energije. Simbol tih nastojanja je ova velika hidrocentrala na Dnjepru (Dnjepropetrovsk).

Automobilom u prirodu. Nafta i njeni derivati odigrali su osobitu ulogu u revolucioniranju transporta, širenjem upotrebe automobila. Brojna, do tada teško dostupna područja postala su pristupačna čovjeku u automobilu pa radilo se pri tome i o gotovo nedirnutoj prirodi. O ovome svjedoči i ova fotografija snimljena u blizini sjevernog polarnog kruga.