Joe Magarac

Superjunaci, njihovi izmišljeni pothvati, izmaštane moći, obračuni divovskih razmjera sastavni su dio popularne kulture. Bez njih bi holivudski studiji bili u ozbiljnoj krizi, a da ne govorimo o zaradama proizvođača igračaka. Malo je poznato da je jedan od američkih superheroja – Hrvat.

Joe Magarac

Joe Magarac “proizvodi” tračnice

Joe Magarac je, prema priči novinara Owena Francisa iz 1931., rođen u rudniku željeza i ne samo to – Joe Magarac je i sam stvoren od čelika. To mu je omogućavalo da obavlja posao za 29 osoba, željezničke je tračnice proizvodio tako da je rastopljeni tekući čelik provlačio kroz prste, a željezne topovske kugle je izrađivao kao što djeca oblikuju grude snijega. Sam se hranio tekućim čelikom, a mogao je raditi (gotovo poput Milana Bandića) 24 sata dnevno 365 dana u godini. U natjecanju u dizanju tereta osvojio je ruku lijepe Mary Mestrovich, no ipak ju je prepustio njezinoj staroj ljubavi Peteu Pussicku.

Joe Magarac je imao i vlastiti strip.

Owen Francis je tvrdio kako je svoju priču o Joeu Magarcu napisao na temelju pričanja radnika u čeličanama Pittsburgha ali za to nisu pronađeni dokazi. Usprkos tome Joe Magarac je stekao veliku popularnost među slavenskim radnicima Pennsylvanie. Joe Magarac je postao lik s kojim se rado poistovjećivala radnička sirotinja i jedan od likova američke narodne kulture premda je Joe najvjerojatnije izmaštan u glavi samo jedne osobe.

Joe Magarac izvlači “deblji kraj” u sukobu sa Supermenom

Postoje brojni prikazi Joea Magarca, pjesme o njemu, a 50-tih godina 20. st. nastao je i strip o Joeu Magarcu. Danas kada očekujemo film o sukobu Batmana i Supermena treba spomenuti da su se bili zavadili i Supermen i Joe Magarac u pokušaju, 70-tih godina, DC Comicsa da se oživi lik hrvatskog superjunaka.

Joe Magarac je više od puke zabave. On je izraz ponosa hrvatskog radnika, pa i svakog drugog radnika „hrđavog pojasa“ na doprinos američkom društvu. Zato bi se i svi mi trebali ponositi ovim izmišljenim likom.

Ovaj unos je objavljen u Hrvatsko iseljeništvo i manjine, Povijest i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s