Prema velikom dijelu medija točke sporenja u hrvatskoj politici nisu izraz želja i potreba građana nego nešto nametnuto od političkih elita. Među tim navodno „umjetnim“ pitanjima su i ona vezana za unutarhrvatske obračune tijekom drugog svjetskog rata i neposredno poslije njega. Da li je to baš tako?

Prema istraživanju Nove TV i agencije Ipsos puls najlošiji potez aktualne predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović bilo je uklanjanje biste bivšeg predsjednika socijalističke Jugoslavije Josipa Broza Tita iz njezine rezidencije na Pantovčaku. Za čak 38% anketiranih to je veliki problem. Tako se jedna promjena u uređenju interijera našla ispred spornih pomilovanja, neispunjenog obećanja o preseljenju Ureda, smjene ravnatelja SOA-e, traženja ostavke Zorana Milanovića i sl.

Kakav Lozančić, kakav Šeks, kakav Milanović. Tito, Tito je bitan. Čini se kako ideološke teme iz prošlosti na hrvatskoj političkoj sceni nisu samo medijska manipulacija nego izraz vrijednosnih sudova velikog dijela stanovništva. Izgleda kako se u Tita ne smije dirati. Toga je bio i svjestan i pokojni predsjednik Franjo Tuđman koji je pokojnog komunističkog vođu, dijelom i umjetno, stavio u panteon svetaca hrvatske državnosti. Tuđmanov titoistički kompromis sadašnje vodstvo HDZ-a pokušava revidirati. Na svoju štetu.

Toga je svjestan barem dio HDZ-ovih političkih saveznika okupljanih oko Mosta. Tako je jedan od Mostovih čelnika Ivan Kovačić upozorio i na pozitivna obilježja lika i djela Josipa Broza Tita usprotivivši se promjenama naziva ulica i trgova s njegovim imenom. Nema smisla gubiti glasove osporavanjem davno umrlog jugoslavenskog vođe.