Gotovo dva metra visok i skoro sto kilograma težak Jamajčanin novi je suradnik zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Tu funkciju neće obavljati dugo. Stasiti nositelj svjetskih rekorda u sprintu (100 m, 200 m i 4 x 100m) Usein Bolt s manje od deset sekundi trčanja i s nekoliko zajedničkih slika 13. rujna 2011. trebao bi gradonačelniku donijeti još koji poen u javnosti. Projekt Bolt – Bandić već je započeo najavom atletskog mitinga u Zagrebu, na travnjaku stadiona Mladost, u prisutnosti neizbježnog gradonačelnika.

Dolazi li Bolt iz ljubavi prema Hrvatskoj, interesa za atrakcije njezinog glavnog grada ili iz poštovanja prema gradonačelniku Bandiću? Sigurno će biti i onih koji će izaći i s takvim izjavama. Razlozi Boltova dolaska bit će vjerojatno puno prizemniji – financijski. Premda organizator cijenu Boltova nastupa krije kao zmija noge, neslužbeno jedan nastup ovog svjetskog rekordera košta 250 tisuća dolara.

Što bi se moglo s 250.000 dolara učiniti u zagrebačkom sportu?

Tolikim novcem moglo bi se kupiti recimo oko:

21.750 odbojkaških lopti ili,

16.313 nogometnih lopti ili,

5.220 tenisica ili,

1.875 košarkaških lopti ili,

932 stola za stolni tenis ili,

870 bicikala ili,

130 jedrilica klase optimist ili

bi 241 osoba mogla primiti taj mjesec jednu neto prosječnu plaću u RH.

Možemo se sporiti da li bi nešto od gore navede sportske opreme moglo biti jeftinije ili skuplje. U svakom slučaju, tih 250.000 dolara jako bi dobro došlo zagrebačkom sportu, a posebno onom njegovom dijelu koji se bavi rekreacijom građana ili mladim sportašima.

Iza ovog pojedinačnog slučaja pomalja se jedan puno ozbiljniji problem. Prije ili kasnije morat ćemo odgovoriti na pitanje: „Što zapravo želimo od sporta?“. Možemo se odlučiti za koncept sporta u kojem različitim sportskim aktivnostima želimo privući što veći broj građana. Na taj način dobit ćemo zdravije i zadovoljnije stanovništvo, građane koji će lakše i uspješnije obavljati svoje radne aktivnosti i ispunjavati svoje obiteljske obveze uz sve rjeđe posjete liječnicima. Kroz povećanu produktivnost i manje opterećenje sustava zdravstvene zaštite ulaganje društvene zajednice u sport višestruko se isplaćuje.

Na drugoj strani imamo sport kao razbibrigu i sredstvo manipulacije društvom. U ovom drugom konceptu građani su pretežno promatrači. Poistovječujći se s istaknutim, medijski napumpanim, sportskim „herojima“ zaboravit će svađu sa suprugom, činjenicu da mu je kćer nezaposlena i da mu plaća kasni tri mjeseca. Vladari su oduvijek voljeli ovakav pogled na sport. Kada je narod nezadovoljan, to je dosjetka još rimskih careva, samo povećajte broj gladijatora i njihovih priredbi.

Otrcana je već izreka rimskog pjesnika Juvenala koji je otkrio tajnu vladanja pukom s tri riječi: panem et circenses (u slobodnom prijevodu: Kruha i igara ili cirkusa). Što pak učiniti kada imamo circenses sine panem (Igre ili cirkus bez kruha)? Gospodine gradonačelniče – bez kruha ni „cirkusanti“ nisu od duge i velike pomoći.