Premda se čini kako su povijesne teme u našoj javnosti stalno prisutne zapravo postoji, za širu javnost, cijeli niz bijelih mrlja koje su ipak važne za poimanje našeg identiteta ali ponekad i za europsku povijest. Na to je upozorio povjesničar Dragan Markovina pobunivši se poput ignoriranja nalaze dijela “Lumbardske ploče”, odnosno “Lumbardske psefizme” od strane državne televizije.

Radi se o natpisu koji opisuje osnivanje grčke kolonije na otoku Korčuli. Osnivači su Grci s obližnje Isse (Visa). Natpis spominje mirno odstupanje zemlje za naselje od strane lokalnog, ilirskog stanovništva kao i imena dvjesto grčkih obitelji koje su koloniju naselili. Ovakvi natpisi iz dob antike su vrlo rijetki. Čini mi se kako postoji samo još jedan takve vrste i zato je vrlo važan za objašnjavanje načina na koji su stari Grci osnivali svoje kolonije. Radi se o procesu koji je dio temelja naše civilizacije.

O predrimskoj antici na istočnoj obali Jadrana znamo vrlo malo. Prisutnost starih Grka na našoj obali je od rubne važnosti. To iznenađuje jer ova u velikoj mjeri podsjeća na Grčku, a o njenoj strateškoj važnosti ne treba trošiti riječi. Čini se da su se Grci vrlo rano, vjerojatno još u mikensko doba (1600. – 1100. pr. Kr), zainteresirali za istočnu obalu Jadrana. O tome svjedoči grčka predaja koja putovanja junaka Trojanskog rata (u prvom redu Diomeda) smješta na područje Jadrana kao i sporadični nalazi mikenske keramike.

Kasnije se Grci uz istočnu obalu Jadrana pojavljuju samo sporadično. Većina povjesničara smatra kao su razlozi za to pomorska moć Ilira, u prvom redu Liburna, koji su dovoljno snažni da zapriječe Grcima prodor do srednjeg i sjevernog Jadrana. Takvo stanje, donekle, mijenja tek tiranin grčkog grada Sirakuze na Siciliji, Dionizije Stariji koji oko 397. pr. Kr. na otoku Visu osniva jaku grčku koloniju – Issu. Usprkos tome, i nizu drugih manjih kolonija uz istočnu obalu Jadrana, Grci se nikada nisu uspjeli nametnuti Ilirima.

Nedavna arheološka istraživanja (posebno grobnica ilirskih dostojanstvenika na Korčuli) ukazuje kako je grčki utjecaj bio jači nego što se to mislilo, ali usprkos tome hrvatska obala nikada nije bila područje intenzivne grčke kolonizacije.

Zato je svaki arheološki nalaz koji nas veže s kolijevkom europske civilizacije, antičkom Grčkom, vrlo važan