Španjolska autonomna pokrajina Katalonija danas je jedno od gospodarski najrazvijenijih podučja Europe. Društveni proizvod po glavi stanovnika Katalonije je u razini Francuske i Velike Britanije. Marljivi Katalonci, ponosni su na svoj identitet i kulturu, stalno koketiraju s idejom nezavisnosti i posebne katalonske države.

U Srednjem vijeku, ipak, Katalonci nisu bili toliko poznati po svojoj kulturi i marljivosti. Katalonci su bili zloglasni, okrutni plaćeni vojnici – najamnici. Posebnu je „slavu“ dosegla tzv. Katalonska kompanija, skupina vojnika najamnika iz ove pokrajine na sjeveroistoku Pirinejskog poluotoka koja je početkom 14. st. stupila u službu bizantskih careva. Bizant, država na izdisaju, nije se mogla osloniti na vlastite vojne snage u borbi s Turcima u Maloj Aziji, već je pomoć potražio od katalonskih avanturista. Katalonci su uspješno suzbili Turke, no ubrzo su se okrenuli pljačkanju svojih grčkih domaćina. Čak su privremeno, na sjeveru Grčke, stvorili i svoju državu „Vojvodstvo Neopatria“.
Okrutni vojnici s Pirinejskog poluotoka ostavili su trag i u hrvatskoj povijesti. 1529. španjolski plaćenici u službi Habsburgovaca, opsjedaju zagrebački Kaptol koji je podržavao protukralja Ferdinandu Habsburškom, Ivana Zapolju. Španjolsko topništvo tada je teško oštetilo zagrebačku katedralu. Vjerojatno je tom prilikom srušilo i njezine srednjovjekovne zvonike.
Katalonci u službi Napuljskog kraljevstva, koje je tada bilo u ratu s Venecijom, 1483. napadaju Vis. Tom su prilikom spalili tada najveće viško naselje Velo selo (Podselje). Njihova okrutnost ostala je zabilježena i u narodnoj pjesmi:
Kukuriku, Velo Selo
Do tri dana neveselo,
Doć’ će Turci Katalani
Ostat ćemo svi poklani.
Dakle Katalonac ili Turčin – dođe na isto.
Katalonci su 1313., ovog puta u službi Venecije, pod vodstvom kondotjera Dalmasije opsjeli Zadar. Katalonska vjernost Veneciji trajala je pak onoliko dugo dokle su ih Mlečani obilno plaćali. Kada je isplata novca došla u pitanje Dalmasije se potajno dogovorio sa Zadranima i njihovim saveznikom, hrvatskim banom Mladenom Šubićem. 1. rujna 1313. Dalmasije je sa svojim Kataloncima krenuo u tobožnji napad na Zadar. Umjesto otpora stanovnici Zadra su ovima otvorili gradska vrata. Katalonci su prešli na zadarsku stranu, a uspaničeni su se Mlečani razbježali bojeći se da ih Dalmasije, njihov dojučerašnji saveznik, ne zarobi.
Svaki narod ima neko razdoblje kada je igrao sumnjivo slavnu ulogu „okrutnih ratnika“. Kada danas šećete Barcelonom teško je prihvatiti kako je to nekada bilo gnijezdo silovitih najamnika. Bitno je samo civilizacijski izaći iz te grube, divljačke faze. Nama Hrvatima to
daleko teže ide nago Kataloncima.