Kako sada stvari izgledaju SDP se ponovo vraća u oporbu, u opoziciju, u položaj na koja se ova stranka od 1990. na ovamo već navikla. Svaki silazak s vlasti je traumatično iskustvo za političku organizaciju koja je do izbora držala glavne poluge politike i društva. Kroz ovaj neugodan proces SDP je prošao već 2003. godine.
Rudolf Horvat (1873. – 1947.) povjesničar i političar. Član HRSS-a i u dva navrata zastupnik ove stranke u Narodnoj skupštini kraljevine SHS. Od polovice 20-tih godina nije više politički aktivan. Usprkos tome 1942. bio je zastupnik u Saboru NDH. Posebno se zanimao za hrvatsku regionalnu povijest. Veliki dio svoje karijere posvetio je populariziranju hrvatske povijesti. Tako se dogodilo da je autor više od tisuću povijesnih članaka i rasprava.
Rudolf Horvat, Pripovijesti iz hrvatske povijesti, četvrti dio, Zagreb 1902.
Sjedinjene Američke Države obiluju politološkim djelima u kojima se do pojedinosti analizira društveni život ove moćne države. Usprkos velikoj produkciji vrijednih američkih politologa najomiljenija politološka knjiga, i prva koja se sustavno bavi obilježjima američke demokracije, nije djelo jednog Amerikanca. Prvi pomni istraživač američke politike i američkog društva bio je jedan Francuz – Alexis-Charles-Henri Clérel de Tocqueville. Djelo tog francuskog plemića „Demokracija u Americi“ do danas je ostalo najomiljenija politološka knjiga obrazovanih Amerikanaca.
Marko Perojević (1876. – 1943.) publicist i povjesničar. Prvotno svećenik, a potom novinar „Jutarnjeg lista“ i „Napretka“. Bavio se hrvatskom poviješću ranog srednjeg vijeka, poviješću srednje Dalmacije, a posebno srednjovjekovnom poviješću Bosne i Hercegovine.
Marko Perojević, Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa, Zagreb 1931.
This gallery contains 11 photos.
Karte potječu iz Putzgerova historičkog školskog atlasa za stari srednji i novi vijek, Beč 1904.(prema njemačkom i češkom izdanju hrvatsko je izdanje uredio Stjepan Srkulj)
Josip Neustädter (1796. – 1866.), austrijski časnik. Kao kapetan u Ogulinskoj pukovniji zbližio se s budućim banom Josipom Jelačićem. Tijekom revolucionarnih događanja 1848. i 1849. ratuje u Jelačićevoj vojsci. Vojnu je karijeru završio s činom podmaršala. Svoja sjećanja na revoluciju 1848. – 1849. sabrao je u djelu Le Ban Jellačić et les événements en Croatie depuis l’an 1848. (Ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848).
Josip barun Neustädter, Ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848., Knjiga 1., Zagreb 1942.
 | Zane D o Mitska bitka |
| Osvetnik Zrinskog i… o Kralj Tomislav – lik i… | |
 | Mirjana Feric-Vac o Hrvatska – zemlja v… |
 | Goran Mazija o Vodič po Zadru i okolici |
 | M. Hajdarovic o Teška, teška povijest |
Marin Knezovic 