Sportaši u zatvoru

Slučaj australske vize srpskog tenisača Novaka Đokovića i s time vezan njegov pritvor u australskom centru za azilante, danima je privlačio pozornost svjetskih medija. Đokovićeva afera predstavlja bizarnu mješavinu sporta, politike i zdravstvene zaštite. Posebno eksplozivan miks sporta i politike nije nešto osobito novo. Pri tome ne mislim na skora vremenska razdoblja. Veza sporta i politika bila je ubitačna u razdoblju kasne antike.

Pokolj na solunskom hipodromu

Sukob navijača vozača zaprežnih kola u Carigradu (Konstantinopolu) „zelenih” i „plavih” doveo je 532. do ustanka protiv rimskog cara Justinijana. Prvotno sraz navijačkih skupina završio je paljevinom polovice najvećeg europskog grada i smrću desetaka tisuća ljudi.

Ipak, navedeni tzv. Nike neredi nisu tema ovoga posta. Političke problem već 390. rimskom caru Teodoziju stvorilo je pritvaranje iznimno omiljenog sportaša. Te je godine zapovjednik rimskih jedinica u grčkom gradu Solunu, Butheric dao uhapsiti izuzetno popularnog vozača zaprežnih kola. Razlog za njegovo utamničenje bila je optužba za pokušaj silovanja jednog mladog peharnika (danas bi rekli konobara) od uhapšene sportske zvijezde. Dakle, optužbe za seksualno uznemiravanje od strane popularnih i slavnih imaju duboke korijene. Navodno je glavni uzrok hapšenja popularnog vozača bila činjenica kako je mladi, napastvovani peharnik bio ljubavnik spomenutog Butherica pa se zapravo radilo o nekoj vrsti gay ljubavnog trokuta.

Navijači vozača nisu preko njegova hapšenja prešli olako. Za njih je posebno bila problematična činjenica kako je ovaj uhapšen neposredno prije velikog natjecanja koje se trabalo održati u Solunu. Situaciju je pogoršavala i činjenica kako je Butheric kao i njegova vojna posada bili germanskog, vjerojatno gotskog podrijetla u pretežno grčkom gradu. Bijesna navijačka gomila ubila je Butherica i oslobodila svoju sportsku zvijezdu.

Teodozije nije mogao dozvoliti da ubojstvo njegova zapovjednika, zbog nekog vozača kola, završi nekažnjeno. Kada su se Solunjani okupili na hipodromu kako bi pratili utrke omiljenog sportaša, rimska vojska je upala na tribine pobivši 6000 ljudi – muškaraca, žena i djece.

Taj događaj bi vjerojatno pao u zaborav da nije zauzeo važno mjesto u povijesti katoličke crkve. Teodozijeva okrutnost zgrozila je milanskog biskupa Ambrozija. Kada je car pokušao ući u Ambrozijevu crkvu ovaj mu je zapriječio ulaz. Tek poslije višemjesečnog činjenja pokore zbog masovnog ubijanja Solunjana, Teodozije se mogao pomiriti s crkvom. Ovaj događaj je crkva kasnije koristila kao primjer nadmoći duhovne nad svjetovnom vlašću.

Dakle, hapšenje sportskih šampiona i u prošlosti je imalo dalekosežne posljedice.

Ovaj unos je objavljen u Politika i povijest, Povijest i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.