Nedavni potres u Zagrebu privukao je pozornost na tornjeve zagrebačke katedrale. Rušenje vrha južnog tornja u potresu i uklanjanje dijelova sjevernog privukle su javnost i medije. Konačno, vitki, oštri zvonici glavno su vizualno obilježje Zagreba.

Kada je katedrala dobila svoje vitke zvonike? Da li je katedrala imala zvonike „od uvijek”? Znamo da je karakteristične tornjeve katedrala dobila kao dio velike obnove poslije potresa 1880., no kakvo je bilo stanje u srednjem vijeku? Ne znamo kako je zagrebačka katedrala izgledala u tom razdoblju. Neku predodžbu može nam dati samo pečat zagrebačkog kaptola iz 14. st. koji prikazuje katedralu s dva zvonika. Neki smatraju da se radi o „idealnom” prikazu, nastalom na temelju graditeljskih planova, a koji nikada nisu do kraja izvedeni. Najstariji prikaz Zagreba Nicole Angielinia iz 1566. prikazuje katedralu samo s malim tornjem na sjevernoj strani.

Dakle, u srednjem vijeku katedrala nije imala zvonike? Nije moralo biti tako. Pretpostavlja se kako su srednjovjekovni tornjevi zagrebačke prvostolnice srušeni za opsade Kaptola 1529. Tada je građanski rat između pristaša kralja Ferdinanda Habsburškog i protukralja Ivana Zapolje bjesnio Hrvatskom. Zagrebački biskup Šimun Erdödy bio ne strani Zapolje. Prvo je biskup opsjeo Gradec koji je bio na strani Ferdinanda Habsburškog, a potom su Ferdinandove jedinice opsjele Erdödyev Kaptol. Opsada je prestala tek kada se proširio glas kako Turci, saveznici Ivana Zapolje, dolaze pomoći opsjednutom Kaptolu. Tijekom opsade Kaptol je bio žestoko napadan topništvom španjolskih plaćenika u Ferdinandovoj službi. Znamo da je tijekom opsada katedrala teško stradala. Da li je španjolska artiljerija tom prilikom srušila njezine srednjovjekovne zvonike?

Ako je to točno onda uklanjanje vrha sjevernog zvonika eksplozivom ne bi bilo prvo korištenje eksplozivnih sredstava u rušenju tornjeva zagrebačke katedrale.