Neznanje

Tko sam ja? To, na trenutke pretenciozno pitanje, tijekom cijelog svog života postavlja svatko od nas. Nema konačnog odgovora. Dio našeg nastojanja da same sebe stavimo u neke dokučive okvire je i naše nacionalno opredjeljivanje. Pripadnost nekoj skupini bitna je odrednica svakog čovjeka koje se samo rijetki pojedinci uspijevaju odreći. U skupini se osjećamo jačima i spremni smo činiti neke stvari koji nam vlastito sebeljublje ili, u gorem slučaju, zdrav razum ne dozvoljavaju da činimo.

Nacija je jedan, emocijama pun, time i vrlo moćan oblik ljudskog organiziranja. Kao takav, svaki bi pojedinac morao nešto znati o toj društvenoj pojavi pored pukog snažnog osjećaja koje ga za tu skupinu veže.

2005. objavio sam priručnik za napredno učenje povijesti o Hrvatskom narodnom preporodu. Knjižica je namijenjena učenicima viših razreda osnovne škole i srednjoškolcima. Prvu stvar koju sam učenicima nastojao objasniti bilo je: „Što je to nacija?“. Nacija nije pojava koja je, kao što nas nastoji uvjeriti jedna pjesma i ratoborni nacionalizam, uklesana u kamen i koja se, vječna poput granita, prenosi s pokoljenja na pokoljenje. Ona se mijenja i ljudi širom svijeta na drugačije načine doživljavaju nacionalno opredjeljivanje.

U samoj Europi postoje dva glavna pristupa naciji. Jedan je na njezinom zapadu, karakterističan prvenstveno za Francusku i Veliku Britaniju koji naciju doživljava kao zajednicu građana na teritoriju neke države. Drugi se pojavio u srednjoj Europi i on naciju doživljava kao nešto urođeno, što se prenosi rodbinskim vezama i nije stvar izbora pa i nije nužno vezana za neko područje. Pod utjecajem upravo ove srednjoeuropske verzije nacije nastala je hrvatska nacija kao i ostale nacije srednje i jugoistočne Europe.

Ta dva koncepta nacije nisu jasna novoizabranoj predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović. Tako se dogodilo da je svojom nespretnom izjavom kako su Srbi u Hrvatskoj isto Hrvati, jer su državljani Hrvatske, povrijedila mnoge. Predsjednica u dolasku je to učinila u najboljoj namjeri. U to sam siguran. Mislila je kako će svojim stavom naglasiti otvorenost hrvatskog društva ali je samo povrijedila Srbe u Hrvatskoj ali i dio Hrvata, posebno onih koji žive izvan granica hrvatske države.

Zaista, možda bi bilo bolje da umjesto ideologije „krvi i tla“ mi Hrvati utvrdimo svoj identitet na državnopravnim osnovama, no protiv toga bi prvenstveno ustali mnogi oni koji su podržali predsjednicu i koji hrvatstvo doživljavaju kao vječnu, mističnu tvorevinu.

Što reći o nepoznavanju pojma “građanin”? Bolje ništa.

Politika je neprestano učenje, zanat koji stalno učite no nikada ga do kraja nemožete izučiti. Bitno je da iz svega ovoga predsjednica nešto nauči.

Ovaj unos je objavljen u Politika i ideologija i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na Neznanje

  1. Povratni ping: Rasno nepodobni | Marin Knezovic

  2. Povratni ping: Rasno nepodobni | Dišpet

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.