O atmosferi, raspoloženju, nazoru na svijet koje dijeli neko društvo, ovisi njegovo političko usmjerenje. Statistike, ekonomski pokazatelji i sl. imaju upliv na društvo, ali obično tek posredno, utječući na raspoloženje, oblikujući svjetonazor.

Pro tome su osjećaji beznađa i s njima povezano turobno raspoloženje posebno opasni. Oni mogu imati ozbiljne i dalekosežne društvene posljedice. Na to upozorava veliki njemački književnik Bertolt Brecht u svojoj pjesmi “An die Nachgeborenen” (Posmrčadi). Posebno je dojmljiv njezin početak:

„Wirklich, ich lebe in finsteren Zeiten!

Das arglose Wort ist töricht. Eine glatte Stirn

Deutet auf Unempfindlichkeit hin. Der Lachende

Hat die furchtbare Nachricht

Nur noch nicht empfangen.“

„Uistinu živim u mračnom vremenu!

Bezazlena je riječ budalaština.

Glatko čelo upućuje na neosjetljivost.

Onaj koji se smije samo još nije primio užasnu vijest.“

Ove stihove stavio je na početku zaključnog poglavlja svoje knjige „Doba carstava“ (The Age of Empire: 1875–1914) veliki britanski povjesničar Eric Hobsbawm, kao uvod u razdoblje od 1914. – 1990., doba svjetskih ratova i diktatura (obradio ga je potom u svojoj knjizi The Age of Extremes: The Short Twentieth Century, 1914–1991).

Svaka je zajednica u velikoj nevolji kada se pesimizam predstavlja kao društvena norma. Kao što kažu stihovi, ako ne mudrujete onda ste budalasti, ako niste zabrinuti onda ste tupi, ako ste veseli onda ste samo jako loše informirani. Pesimizam, ozbiljnost – to su znakovi „inteligencije“, umnog, serioznog pojedinca.

Ove stihove napisao je Brecht kao izbjeglica iz nacističke Njemačke. Oni oslikavaju atmosferu u Njemačkoj pred dolazak nacista na vlast. Besperspektivnost koja vodi u obamrlost, a kada „ništa ne valja“ onda na površinu isplivavaju najlošija rješenja.

Zato ako ste jako „ozbiljni“ ne znači da ste i jako pametni. Ozbiljnost je savršena kamuflaža za neznanje i glupost. To su oni ljudi koji vama na svaku vašu ideju odgovaraju: „Znate kolega to Vam nije baš tako jednostavno. Sve je to u redu ali u obzir moramo uzeti ozbiljnost trenutka. Ovo treba ozbiljno razmotriti i sagledati sa svih strana.“ i sl.

Na kraju seriozna gospoda ne naprave ništa nego i dalje pričaju o ozbiljnosti situacije i otvaraju put prijekim rješenjima.