Za više katoličku Hrvatsku

U travnju, 2005. kardinal i prefekt Kongregacije za nauk vjere, Joseph Ratzinger postao je papa, glavar Svete rimske katoličke crkve koja je obuhvaćala više od milijardu vjernika širom svijeta. To je potaknulo istaknutog njemačkog socijaldemokratskog političara Wolfganga Thiersea da za njemački magazin Focus napiše članak u kojem je izložio svoj pogled na izbor Ratzingera, sada pape Benedikta XVI. i perspektive djelovanje novog pontifexa.

Wofgang Thierse, bio je socijaldemokratski predsjednik njemačkog saveznog parlamenta -Bundestaga (sada je njegov potpredsjednik), a posebno se ističe svojim angažmanom protiv eksremne desnice.

Istovremeno Thierse je i drušveno angažirani katolik i član Centralnog komiteta njemačkih katolika. Centralni komitet njemačkih katolika (zamislite organizaciju s takvim nazivom u Hrvatskoj!!!) tijelo je sastavljeno od predstavnika laičkih savjeta pojedinih biskupija, katoličkih, laičkih udruženja i institucija i istaknutih katolika – laika. Centralni komitet pojavljuje se kao predstavnik njemačkih katolika u javnost i kao savjetodavno tijelo njemačke biskupske konferencije.

Thierse u navedenom članku od novog pape očekuje stvaranje Crkve koja će biti sposobna odgovoriti izazovima budućnosti. To po njemu podrazumijava Crkvu koja ostaje sebi vijerna ali koja se istovremeno unutar sebe neprestano mijenja (eine Kirche, die sich treu bleibt, indem sie sich immer wieder verändert). Crkva budućnosti trebala bi poštovati različitost oblike i načina izražavanja unutar sebe, prihvatiti veći utjecaj biskupskih konferencija i laika, a posebno Thierse traži novo „razumijevanje“ uloge žene u Crkvi.

No glavno težište je članka na potrebi da Crkva ostane konzervativna u onome što je za nju najbitnije, a to su obrana vrijednosti i to u prvom redu solidarnosti. U tome Crkva treba biti uzor zapadnim društvima (Aber in Sachen Werte und Solidarität könnte sie für westliche Gesellschaften Vorbild sein.). U svijetu u kojem se sve realtivizira prijanjanje uz čvrste vrijednosti i uvjerenja djeluje fascinirajuće. Egoizam, materijalni uspjeh, podcjenjivanje solidarnosti i zajedništva, društvo koje teži isključivo prema zadovoljstvima i nesputani kapitalizam ne mogu donijeti mir i ispunjenje. Društvo koje dozvoljava proizvoljnost donijelo je više štete nego koristi. Ljudi se doživljavaju samo kao proizvođači i konzumenti, a egoizam je postao mjerilo svih vrijednosti. U tom smislu Njemačka treba postati više katoličkom.

Ovo što vrijedi za Njemačku vrijedi najmanje u istoj mjeri za Hrvatsku. Svoj katolicizam ne trebamo pokazivati krunicama na retrovizorima, križevima u školama, financiranjem Crkve iz državnog poračuna. Stvaranjem društva utemeljenog na solidarnosti, nesebičnost i međusobnom pomaganju postat ćemo prava katolička zemlja. Do tada smo zemlja ljudoždera, duboko poganska zemlja.

 

Ovaj unos je objavljen u Vjera i društvo i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na Za više katoličku Hrvatsku

  1. Marin Knezović napisao:

    Reblogged this on Marin Knezovic and commented:

    Jedan moj post star pet godina o odnosu socijaldemokracije i katoličke crkve. Mislim kako ga vrijedi ponoviti.

  2. Božidar Rauch napisao:

    Slažem se u potpunosti sa tekstom,ali moja razmišljanja kreću drugim putem.Crkva po mom razmišljanju također ne bi trebala biti egoistična ,već bi se trebala okrenuti svojim vjernicima i biti sposobna odgovoriti izazovima suvremenog društva..Izgradnjom crkvi na svakih 500 m postalo je pomodarstvo,a ovakovi objekti tijekom dana zjape prazni.Crkva kao takva treba biti solidarna,nesebična ,usmjeravati međusobno pomaganje,a tako možemo postati zdravo društvo i naravno prava katolička zemlja. Izgradnjom domova starih i nemočnih crka bi riješila problem zbrinjavanja,a ujedno zaposlila operativno tehničko osoblje i u okviru toga izgraditi kapelicu ,da mogu posjetiti oni koji su u staračkom domu i bližnji susjedi.Znači stvoriti dohodovni odnos. Dali je i tu prisutan egoizam ?

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s