
Izvori za hrvatsku povijest u doba Maksimilijana II. i Rudolfa II. (Prema Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, knjiga peta, Četvrto doba: Vladanje kraljeva iz porodice Habsburga, 1527. – 1740.)

Izvori za hrvatsku povijest u doba Maksimilijana II. i Rudolfa II. (Prema Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, knjiga peta, Četvrto doba: Vladanje kraljeva iz porodice Habsburga, 1527. – 1740.)
Biti velikom silom u 19. stoljeću, pa sve do druge polovice 20. značilo je, iz europske perspektive, sposobnost utjecaja, pa i vlasti nad prostorno dalekim područjima i ljudima koji se po svojim civilizacijskim obilježjima od vas razlikuju koliko je to više moguće. Građane europskih država, od aristokrata do najamnog radnika, ispunjavala je ponosom spoznaja kako njihova zemlja vlada nad mjestima kojima imena jedva uspijevaju izgovoriti i ljudima koji žive životom posve drugačijim od njihovoga.
Nastavi čitati
Dr. Jaroslav Bidlo, Vizantijska kultura, Zagreb 1924.
Puno je vremena prošlo od kada sam se bavio identitetom zajednica u ranom novom vijeku na području Hrvatske. Tada sam se susreo i s djelima liječnika, kemičara, matematičara i putopisca francuskog podrijetla Balthazara (Belsazara) Hacqueta (1739. – 1815.). Nisu mi bile zanimljive njegove prirodoslovne knjige. Bila su mi interesantna njegova antropološka opažanja slavenskih naroda u djelu „Abbildung und Beschreibung der südwest- und östlichen Wenden, Illyrer und Slaven” (Slika i opis jugozapadnih i istočnih Slovenaca, Ilira i Slavena) koja je objavio početkom 19. st.
Nastavi čitatiPreispitivanje kako vlastitih postupaka tako i onih drugih dio je naše svakodnevice. „Što bi bilo da je bilo?“, konstruiranje alternative učinjenom, njegov je bitan dio. Nije nimalo čudno što su ovakva i slična nagađanja našla svoj odraz i u našoj kulturi, a posebno književnosti.
Nastavi čitati