Kada doživimo neuspjeh teško ga prihvaćamo. Situaciju u kojoj se nađemo nastojim uljepšati, posebno kada se nam se uspjeh nalazio na dohvat ruke. Isto tako ono što smo postigli težimo predstaviti u što boljem svjetlu. Poslije drugog mjesta hrvatske rukometne reprezentacije na Svjetskom rukometnom prvenstvu tako se često koristi fraza „srebro zlatnog sjaja”. U ovom slučaju jednom sportskom uspjehu nastoji se dati što je veća moguća važnost. Navedeni izraz čini se u sebi proturječan ali ipak…

„Srebro zlatnog sjaja” više je od (dosjetljive) fraze. Ono zaista i postoji. Radi se o slitini srebra koja sadrži određenu količinu zlata. Nazivamo ju „glamskim srebrom” ili „glamom”. To je pojam iz srednjovjekovnog razdoblja koji određuje smjesu u kojoj količina zlata nije jasno utvrđena. U nekim slučajevima udio zlata u „glami” mogao je biti 25 ili 30 %, ali mogao je i pasti i ispod 5%. „Glama” se uglavnom iskapala na području današnje Srbije i Kosova i to posebno tijekom 15. st. Zanimljivo je kako danas na tim područjima navedenu slitinu nije bilo moguće pronaći.

Glama je bila omiljena roba dubrovačkih trgovaca. Lokalnim vladarima navedeni su plaćali namete kao da izvoze obično srebro, kako bi potom glamsko srebro prodavali u Italiji uz profit od 200 %. Za dubrovačku ekonomiju to je srebro doista imalo zlatan sjaj.

Zanimljivo je kako pojam glama živi i danas i to ne na području Srbije i Kosova nego baš u Hrvatskoj. Jedan od važnijih rudnika glame nalazio se u blizini Janjeva, mjesta u kojemu je nekada živjela napredna hrvatska zajednica. Janjevci i samo brdo iznad Janjeva zovu Glama. Brojni poduzetnički pothvati Janjevaca u Hrvatskoj imaju u svom nazivu pojam glama. Nekada vrlo uspješan futsal tim u Zagrebu, koji je nastao u okrilju janjevačke zajednice, zvao se „Glama” i u jednom trenutku bio je četvrti u Europi. Naziv ove slitine čak je i u neslužbenoj janjevačkoj himni „Nema Janjevo ljepšeg kraja nego li je Glama brijeg”.

Tako glama i danas blista premda je odavno vrijedne rudarske ruke ne izvlače iz zemlje.