Atomski Zagreb

Kraj jedne i početak nove godine doba je kada se javnost i mediji upuštaju u procjene budućih događaja. Ponekad su u tome više, a ponekad manje uspješni. Budimo iskreni, češće se predviđanja pokažu promašenima nego što se obistine.

U tu skupinu spada i članak „Milijunaš na Savi” iz svibnja 1960. koji je izašao u časopisu „Globus” (br. 44, 1. svibanj 1960. str. 20 – 25 ). Članak u obliku priče iz svakodnevice pokušava predočiti čitateljima kakav bi mogao biti Zagreb 2000. Zanimljivo je kako je autor članka novinar Nenad Brixy koji je danas poznat prvenstveno kao nenadmašni „prevoditelj” stripa „Alan Ford” dakle autor čuvenih izreka „Bolje ispasti budala nego iz vlaka”, „Kupite cvijeće voljenoj ženi, ali i ne zaboravite na vlastitu”, „Mi ništa ne obećavamo i to ispunjavamo. Stranka istine” i sl. Brixy je nešto manje poznat i kao autor nekad vrlo popularnog kriminalističkog romana „Mrtvacima ulaz zabranjen”.

zgrada poglavarstva

Prva zgrada novog, „atomskog” Zagreba bila je današnja zgrada zagrebačkog gradskog poglavarstva koja je završena 1958. po projektu Kazimira Ostrogovića. Ona je trebala biti dio znatno većeg kompleksa koji nikada nije završen.

Pa dobro kakav je trebao biti Brixyev Zagreb 2000.? Uglavnom te 2000. po petnaesti put u finalnu jugoslavenskog kupa igrali bi „Dinamo” i „Crvena Zvezda”. Utakmica bi se igrala na stadionu na Kajzerici koji prima 100.000 gledatelja. Oni koji nisu uspjeli kupiti ulaznicu utakmicu su trebali gledati na prenosivim, ručnim televizorima. „Zvezda” je pak strahovala od utakmice s moćnim protivnikom iz Velenja!!!

Ilicom odavno ne teče promet. Podzemna željeznica svugdje je prisutna. Glavni je kolodvor premješten na ranžirni kolodvor između Hrelića i Buzina. Na njegovom krovu nalazi se parkiralište za „rekreativne” helikoptere. Zagreb ima aerodrome na Plesu i u Botincu odakle lete redovne helikopterske linije prema Beču, Rimu i Parizu.

Svako naselje čini poseban „mikrorejon”. Građani stanuju u visokim neboderima među kojima se nalaze prostrani parkovi. Kroz te parkove svaki dan ljudi idu pješice na posao. To je moguće jer su u središtu svakog „mirkorejona” industrijska postrojenja koja više ne zagađuju. Zagreb ne Savi je i europski važno lučko središte. I da, te 2000 ima milijun stanovnika.

Sve je pak „atomsko”. Djeca se u Zagrebu voze „atomskim” skuterima (dvogodišnjaci!!!), a na Pešćenici se nalazi velika tvornica „atomskih” automobila. Automobili na derivate nafte i tramvaji postoje samo u Tehničkom muzeju. Sve su toplane, naravno, na „atomski” pogona. Nuklearna je energija riješila problem zagađenja!!!

gradsko poglavarstvo

Maketa kompleksa zgrada zagrebačke gradske uprave. Od makete je ostvaren samo središnji objekt (1) u kome se danas nalazi zagrebačko gradsko poglavarstvo. Zapadno od zgrade poglavarstva trebao je biti izgrađen neboder (2) u kome su trebali biti smješteni uredi gradskih upravnih odjela i instituta. Istočno od poglavarstva, vezana za njega nadvožnjakom (zato danas se moramo penjati stepenicama do poglavarstva) trebala se nalaziti dvorana „Narodnog odbora” (3), odnosno gradske skupštine.

Koliko je od „atomskog” Zagreba zaista napravljeno prosudite sami.

Ovaj unos je objavljen u Povijest i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.