Pojmovi, podrijetlom iz latinskog jezika, obilježja su „stručnih“ jezika. Latinske riječi, shvaćene pravilno ili iskrivljeno, u izražavanju osobe koja ih koristi trebaju dati dojam kompetencije, uvida u znanje koje nije svakom dostupno. Usprkos tome, ako se osobito često upotrebljava, one mogu postati i dio svakodnevnog jezika. Takav je slučaj s latinskom riječju „veto“.

U doslovnom prijevodu „veto“ znači „zabranjujem“. Svoju „moć“ i svoj ugled „veto“ vuče iz doba antike, iz vremena rimske republike. U to doba predstavnici rimskog puka – tribuni, sjedili su pred vratima senata gdje su slušali rasprave predstavnika rimske aristokracije – senatora. Premda nisu imali pravo sudjelovati u raspravi senatora, koji su donosili najvažnije odluke vezane za rimsku državu, u svakom su je trenutku mogli zaustaviti ako su smatrali da ide u pravcu nepoželjnom za najšire slojeve rimskog društva. Tribun je trebao samo viknuti „Veto!“- „Zabranjujem!“ i rasprava bi morala stati.

Pravo veta može biti zakonski uređeno ali i neformalno, utemeljeno na moralnom autoritetu osobe ili kolektiva koji ga ulaže. Takvu vrst veta, širom Europe, imaju židovske zajednice. One su često male, pa i neznatne ali usprkos tome imaju odlučnu ulogu u pitanjima interpretacije drugog svjetskog rata. Strašno iskustvo „holokausta“ koje su tijekom drugog svjetskog rata iskusili pripadnici židovskog naroda to im daje za pravo.

To pravo neformalnog veta na služenu interpretaciju drugog svjetskog rata i njegovih simbola istaknula je Koordinacija židovskih općina Hrvatske kada je najavila kako neće sudjelovati u državnom obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na holokaust 27. siječnja 2017. Kako je istaknuo predsjednik zagrebačke židovske općine Ognjen Kraus: “Takvu smo odluku donijeli na osnovu reakcije Vlade, Hrvatskog sabora i predsjednice Republike na protekle događaje. Nije problem ploče u Jasenovcu ili natpisa ‘Za Dom spremni’ već relativizacije svega. Ako je isto kukasti križ, ‘U’ i Za Dom spremni i crvena zvijezda onda o čemu diskutiramo? Reviziju povijesti ćemo raditi? Komisiju osnivati da ona kaže što je bio Drugi svjetski rat? Pa o čemu mi razgovaramo?”

Državno povjerenstvo koje bi reinterpretiralo drugi svjetski rat bez relevantnih predstavnika židovske zajednice? Neće ići. Kako sada stvari stoje radi se o mrtvorođenčetu.

Pa u kojem bi smjeru mogla ići Vlada? Zanimljiva je činjenica da se na čelu parlamentarne skupine Izraelsko-hrvatskog prijateljstva nalazi jedan od najistaknutijih HDZ-ovih desničara, potpredsjednik Sabora Milijan Brkić. Mnogi se nad time zgražaju ali to je potencijalno odličan izbor. Tko bi mogao navesti hadezeovu desnicu da proguta antifašizam i partizaniju nego famozni „Vaso“?