Osveta juga

Inauguracija novog američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovi stavovi izrečeni o hispanoameričkoj zajednici, mogli bi nagovješćivati ozbiljnije sukobe i to posebno na jugu SAD-a. Tu sukobi hispanskog i anglofonog stanovništva imaju dugu povijest. Svoj vrhunac doživjeli su između 1846. i 1849. za otvorenog rata između Meksika i SAD. Kao posljedica ratnog poraza Meksiko je izgubio više od polovice svog nacionalnog teritorija u korist SAD. SAD tada su priključeni i Teksas i Kalifornija kao i niz drugih područja.

Teksaški se rendžeri slikaju nad tijelima ubijenih Meksikanaca.

Teksaški se rendžeri slikaju nad tijelima ubijenih Meksikanaca.

Meksikanci, kao i ostali Hispanoamerikanci, nikada nisu zaboravili tu činjenicu. Barem dijelom ovi, svoje masovno naseljavanje na područje SAD, doživljavaju kao povratak u područja koja su im stoljećima pripadala, neku vrstu ponovnog osvajanja – reconquiste.

Veliki su se sukobi događali na jugozapadu SAD i prije stotinjak godina. Tada je politička, kulturna i ekonomska segregacija, praćena oduzimanjem zemlje Hispanoamerikancima od strane anglofonih špekulanata, dovela do oružanog ustanka hispanoameričkog stanovništva. 1915. skupina hispanoameričkih rančera i poslovnih ljudi u mjestu San Diego na Nuecesu izdala proglas koji je, između ostalog, pozvao i na oružani ustanak svog potlačenog stanovništva američkog jugozapada – Hispanoamerikanaca, Afroamerikanaca, Amerikanaca azijskog podrijetla i Indijanaca.

Pobunjenici su počeli napadati anglofono stanovništvo kao i poslovne pothvate anglofonih poduzetnika. Nekoliko desetaka „anglosa“ stradalo je u tim napadima. Osveta američkih vlasti bila je brutalna. Paravojne jedinice teksaških rendžera, u akciji suzbijanja ustaničke djelatnosti, pobile su oko pet tisuća Hispanoamerikanaca.

Tada se u sukob iz Meksika umiješao legendarni meksički revolucionar Pancho Villa. Njegove jedinice spalile su grad Columbus u Novom Meksiku, a prijetile su i zauzimanjem El Pasa u Teksasu. Vidjevši da je „vrag odnio šalu“ američka vlada je poslala protiv Ville regularnu vojsku. Ova ga je progonila i u Meksiku, no nije ga uspjela uhvatiti.

Početkom 20-tog stoljeća Hispanoamerikanci na jugu SAD imali su razmjerno mali udio u stanovništvu. Danas, u mnogim tim područjima, čine većinu. Ako su toliki problem Hispanoamerikanci stvorili početkom 20. st. zamislite što bi danas značio sukob američkih vlasti s tom zajednicom. Usput, do 2050. Hispanoamerikanci bi trebali postati najbrojnija etnička zajednica u SAD.

Ovaj unos je objavljen u Povijest i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s