Entrizam

Svi se doživljavamo pametnijima nego što jesmo. Ja vjerojatno i nešto više od drugih. Zato je vrlo važno svako iskustvo koje vam ukaže na granice vaših spoznaja. Među takva iskustva mogu ubrojiti i prisustvovanje panelu zaklade Friedrich Ebert o unutarstranačkoj demokraciji u Europskom domu u Jurišićevoj ulici u Zagrebu 7. listopada 2016.

Povod panelu bilo je predstavljanje studije o stavovima stranačkih elita prema unutarstranačkoj demokraciji u Hrvatskoj. Studija je rezultat istraživanja skupine znanstvenika s Fakulteta političkih znanosti na čelu s docentom Goranom Čularom. Oni koji prate moj blog znaju da dosta pišem o problemima unutarstranačke demokracije i da ti postovi izazivaju priličnu pozornost. Smatrao sam kako ću svojim stavovima moći doprinijeti raspravi na panelu ali…

Sve one dvojbe o unutarstranačkoj demokraciji koje sam iznosio u svojim postovima poznate su već dulje vrijeme u politološkoj znanosti. Tako i autori studije nisu pretjerano oduševljeni uvođenjem načela jedan član jedan glas u biranju stranačkog vodstva i sl. Stranačka demokracija, kako i svaka druga, nije jednostavna i ne može se svesti na širenje biračkog prava. Vrlo je dvojbeno i koliko demokratizacija unutarstranačkog života doprinosi uspjehu stranke u političkom nadmetanju s drugim strankama.

Svi se slažu da važnost stranačkog članstva u politici sve više slabi, a u Hrvatskoj se običnom članstvu daje sve veća uloga u izboru stranačkog vodstva i oblikovanju stranačkih politika. Da je drugačije HDZ, s formalno ogromnim članstvom, s lakoćom bi osvajao sve izbore. Nove stranke, koje oduzimaju glasače tradicionalnim strankama, uglavnom unutar sebe nemaju izraženu demokratsku strukturu. Svima je poznat slučaju Nacionalnog vijeća „Mosta“, koji navodno u toj stranci o svemu odlučuje, a da je njegov sastav i način njegova izbora vrlo nejasan. O „Živom zidu“ da i ne govorimo. O (ne)važnosti stranačkog članstva svjedočio je zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu Josip Juratović. U njegovoj izbornoj jedinici SPD ima 1200 članova, a „Zeleni“ samo 70. Potonji sa samo nekoliko desetaka članova obave jednako opsežnu kampanju kao i njemački socijaldemokrati kojima su po rezultatu iz izbora u izbor sve bliže.

Posebnu opasnost koju sa sobom unutarnja demokratizacija nosi jest „umjetno“ povećanje članstva kako bi neka skupina unutar stranke ojačala svoj utjecaj i konačno istu i preuzela. Ono što mi kolokvijalno zovemo „bildanje“ članstva politolozi zovu entrizmom. Entrizam je poznat u političkoj praksi ljevice još od 30-tih godina 20. st.

Prema tome nije samo problem u stranačkim elitama. Problem stranaka je i njihovo članstvo. Zemlje jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku, imaju vrlo visok udio stranačkog članstva u stanovništvu. To nije rezultat svijesti o važnosti sudjelovanja u demokratskim političkim procesima nego, vrlo često, pokušaj da se političkim vezama osigura vlastiti ekonomski probitak.

Na žalost na panelu je sudjelovalo malo predstavnika stranačkih elita. Bilo je tu nekoliko kandidata za predsjednika SDP-a ali su sastanak vrlo brzo napustili. Što će njima netko soliti pamet. Oni navodno sve znaju.

Ovaj unos je objavljen u Politika i ideologija i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

6 odgovora na Entrizam

  1. Dp napisao:

    A sto bi rekao za Svedsku onda? Do 1991. kad su Moderaterna promijenili zakon, socijaldemokrati su imali preko 1500000 clanova – svi clanovi sindikata povezani u LO (savez sindikata u proizvodnji) automatski su bili clanovi Socialdemokraterna

  2. Marin Knezović napisao:

    Prve masovne stranke bile su socijaldemokratske stranke. U većini zapadnih zemalja socijaldemokratske stranke osnivaju sindikati. One su izraz sindikalne političke volje. Od tuda slučaj da su svi članovi sindikata ujedno i članovi socijeldemokratske stranke. Mi u Hrvatskoj smo sve veze sa sindikatima “uspješno” prekinuli još pod kraj Račanove vlade promjenama zakona o radu. Naši osnivači nikada nisu bili sindikati nego liberalni, pro Ante Marković, pro privatizacija elementi SKH. SDP nema tradiciju masovnosti, osim ako bi se pozvao na tradiciju stare partije. Komunističku tradiciju “masovnosti” zapravo je baštinio HDZ.

  3. Božidar Rauch napisao:

    Što je kod nas važno na političkoj sceni? Osigurati vlastiti ekonomski probitak ili imati svjetonazor(obuhvaća svako područje života od novca do moralnosti,od politike do umjetnosti)

  4. Božidar Rauch napisao:

    Socijaldemokrati trebaju otvoriti vrata svim Subkulturama,trebaju otvoriti vrata za suradnju sa tzv.zelenima,imigrantima,siromašnima i potlačenima,te istovremeno spriječavati polarizaciju u društvu.Socijaldemokrati trebaju biti prepoznatljivi među građanima ,moraju biti glavni promotori obrazovanja,zaštitnici socijalne pravde i kreatori radnih mjesta.

  5. Marin Knezović napisao:

    Sve je to u redu, ali samo pogledaj ljude koji su na stranačkim štandovima. Gotovo isti kao i prije 18 godina uključivo tu i tebe i Pepu, dragi Božo.

    • Božidar Rauch napisao:

      Slažem se.Dali se tu može što promijeniti ?
      A što je sa promišljenom kadrovskom politikom ? ( provoditi na temelju postignutih rezultata,a ne osobne percepcije).Dali je Socijaldemokracija kao politička organizacija u krizi ?Gdje je nestala Socijaldemokracija u Hrvatskoj ?

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.