Album zaslužnih Hrvata 2

Prema Milan Grlović, Album zaslužnih Hrvata 19. stoljeća, Zagreb 1898.

Josip Runjanin (1821. – 1878.), časnik u austrijskoj vojsci i glazbenik amater. Autor glazbe za hrvatsku himnu „Lijepa naša“.

Josip Runjanin (1821. – 1878.), časnik u austrijskoj vojsci i glazbenik amater. Autor glazbe za hrvatsku himnu „Lijepa naša“.

Ferdo Rusan (1810. – 1879.), preporoditelj i glazbenik.

Ferdo Rusan (1810. – 1879.), preporoditelj i glazbenik.

Josip Schlosser (1801. – 1882.), liječnik i botaničar. Uz Vukotinovića autor glavnog djela za poznavanje biljaka Hrvatske „Flora croatica“.

Josip Schlosser (1801. – 1882.), liječnik i botaničar. Uz Vukotinovića autor glavnog djela za poznavanje biljaka Hrvatske „Flora croatica“.

August Šenoa (1838. – 1881.), književnik. Istaknuti romanopisac i to posebno povijesnih romana u kojima do izražaja dolaze težnje i vrijednosti novog, hrvatskog građanskog društva.

August Šenoa (1838. – 1881.), književnik. Istaknuti romanopisac i to posebno povijesnih romana u kojima do izražaja dolaze težnje i vrijednosti novog, hrvatskog građanskog društva.

Tadija Smičiklas (1843. – 1914.), povjesničar i političar. Pisac prve moderne povijesti Hrvata i istaknuti član Neodvisne narodne stranke.

Tadija Smičiklas (1843. – 1914.), povjesničar i političar. Pisac prve moderne povijesti Hrvata i istaknuti član Neodvisne narodne stranke.

Josip Šokčević (1811. – 1896.), general i hrvatski ban. Za njegova banovanja prestalo je razdoblje apsolutizma i ponovo se 1860. sastao hrvatski sabor.

Josip Šokčević (1811. – 1896.), general i hrvatski ban. Za njegova banovanja prestalo je razdoblje apsolutizma i ponovo se 1860. sastao hrvatski sabor.

Ante Starčević (1823. – 1896.), osnivač i ideolog Stranke prava. Zbog iznimnog političkog i kulturnog utjecaja nazvan „otac domovine“.

Ante Starčević (1823. – 1896.), osnivač i ideolog Stranke prava. Zbog iznimnog političkog i kulturnog utjecaja nazvan „otac domovine“.

Mijat Stojanović (1818. – 1881.),učitelj i istaknuti prosvjetni djelatnik.

Mijat Stojanović (1818. – 1881.),učitelj i istaknuti prosvjetni djelatnik.

Pavao Štoos (1806.– 1862.), svećenik, književnik i istaknuti preporoditelj.

Pavao Štoos (1806.– 1862.), svećenik, književnik i istaknuti preporoditelj.

Alberto Ognjen Štriga (1821. – 1897.), glazbenik i preporoditelj.

Alberto Ognjen Štriga (1821. – 1897.), glazbenik i preporoditelj.

Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.), biskup, političar i istaknuti kulturni djelatnik. Osnivač i utemeljitelj Jugoslavenske (danas Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti i sveučilišta u Zagrebu. Vođa prvo Narodne, a potom i Neodvisne narodne stranke.

Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.), biskup, političar i istaknuti kulturni djelatnik. Osnivač i utemeljitelj Jugoslavenske (danas Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti i sveučilišta u Zagrebu. Vođa prvo Narodne, a potom i Neodvisne narodne stranke.

Bogoslav Šulek (1816. – 1895.), preporoditelj, istraživač prirode i jezikoslovac.

Bogoslav Šulek (1816. – 1895.), preporoditelj, istraživač prirode i jezikoslovac.

Galerija | Ovaj unos je objavljen u Povijest i označen sa , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s