Nemiri, demonstracije, palež vladinih zgrada ponovo su u središte pozornosti hrvatske javnosti stavili Bosnu i Hercegovinu. O ovom području, i događajima na njemu, priča se sve i svašta. Tako se razvijaju teze od onih da nasilna okupljanja predstavljaju početak (regionalne) revolucije protiv političkih elita do onih kako se radi samo o novoj fazi međunacionalnih sukoba na tom području. Mnogi su u tim, tako različitim izvještajima, ipak našli zajedničku crtu – to je neznanje o prilikama u Bosni i Hercegovini. Sadašnjost i prošlost ovih krajeva za hrvatske su komentatore zbrka nejasnih pojmova. Sve to usprkos činjenicama da Hrvatska graniči više od tisuću kilometara s tom državom, usprkos tome što je Bosna i Hercegovina država i hrvatskog naroda, što tamo živi oko pola milijuna Hrvata, a oko milijun stanovnika Bosne i Hercegovine ima i hrvatsko državljanstvo!

“Pogled u Bosnu ili Kratak put u onu Krajinu” Matije Mažuranića

To neznanje ima dugu „tradiciju“. Kada Matija Mažuranić 1842. objavljuje svoj putopis „Pogled u Bosnu“ ona na početku konstatira kako veliki dio obrazovanog svijeta u ondašnjoj Hrvatskoj više zna o Americi, Kini i Indiji nego o Bosni. I sve to usprkos činjenici da Bosna od Zagreba nije udaljenija od Bjelovara! Ni danas se Mažuranićevoj tvrdnji nema što dodati.

Od Bosne Hrvatska ne može pobjeći. Za nju je veže povijest, geografija i podrijetlo vlastitog stanovništva. Ona je stoljećima, a možda i tisućljećima bila rezervoar ljudstva za naseljavanje istočne obale Jadrana i panonske ravnice. To nije neka hrvatska posebnost. Brdska su područja poput Bosne i Hercegovine, kako nam je to lijepo ispričao Fernand Brdaudel u svome „Sredozemlju i sredozemnom svijetu u doba Filipa II. “, „skladišta“ koja se lako i brzo napune stanovništvom koje se potom prelijeva na prema morskoj obali i riječnim dolinama. Svaka zemlja ima svoje „ozloglašene“ Hercegovce i Bosance.

„Brđani“ se teško prilagođavaju, no kada se prilagode zaboravljaju svoje podrijetlo puni predrasuda prema „brđanima“ koji su došli poslije njih. Da li se Hrvatska zato srami Bosne? Glupo je sramiti se i pokušati zaboraviti nešto s čime si vezan pupčanom vrpcom. Kada tad ćete ono povući. Na tvoju korist ili sramotu.