Slike potječu iz knjige Mirka Glojnarića, Borba Hrvata, Zagreb 1940.

Ivan Andres (1883. – 1959.), sudac, a potom i odvjetnik, narodni zastupnik HSS-a za kotar Rab. Istaknuo se branivši istaknute članove HSS-a u doba šestojanuarske diktature. Ministar trgovine u vladi Cvetković – Maček. Kasnije, više puta zatvaran od ustaških i komunističkih vlasti.

Tomo Jančiković (1899. – 1951.), odvjetnik i političar. Zastupnik HSS-a u Narodnoj skupštini kraljevine Jugoslavije. 1943. prelazi na stranu partizana. U prvoj vladi Demokratske federativne Jugoslavije zamjenik guvernera Narodne banke. Kasnije u sukobu s komunistima. Umro u zatvoru.

Paško Kaliterna (1890. – 1944.) Jedan od utemeljitelja HSS-a u Dalmaciji. Urednik “Hrvatskog glasnika”. Tijekom 2. svjetskog rata surađivao s partizanskim pokretom.

Augustin Košutić (1894. – 1964.), bliski suradnik Stjepana Radića. Ministar prometa u vladi Pašić – Radić. Za šestojanuarske diktature u emigraciji. Zatvaran od ustaša. Pregovara kako s ustašama tako i s partizanima koji ga 1944. hapse.

Juraj Krnjević (1895. – 1988.). Nakon završetka studija 1919. stupio u HPSS te se odmah aktivno se uključio u politiku postavši jednim od najbližih suradnika Stjepana Radića. Zastupnik u narodnoj skupštini kraljevine SHS. Ministar u radikalsko-radićevskoj vladi. Za šestojanuarske diktature odlazi u emigraciju. U izbjegličkim vladama kraljevine Jugoslavije tijekom 2. sv. r. obavlja dužnosti od ministra do potpredsjednika vlade. Poslije 2. sv. r. ostaje u izbjeglištvu i tu vodi organizaciju HSS-a.

Vladko Maček, (1879. – 1964.), podpredsjednik, a kasnije i (poslije smrti Stjepana Radića) predsjednik HSS-a i SDK. Potpisnik sporazuma s Dragišom Cvetkovićem koji je doveo do stvaranja Banovine Hrvatske. Tijekom 2. sv. r. ostaje u Hrvatskoj interniran od ustaških vlasti. Na kraju rata odlazi u izbjeglištvo gdje se nastavlja baviti političkim radom.

Mihovil Pavlek Miškina (1887. – 1942.), seljački književnik i narodni zastupnik HSS-a. Ubijen od ustaša.

Stjepan Radić (1871. – 1828.), pisac i političar, utemeljitelj i vođa HSS-a. Politički aktivan od gimnazijskih dana. 1904. s bratom Antunom osnovao je Hrvatsku pučku seljačku stranku. U kraljevini SHS biran je u Narodnu skupštinu ali i često zatvaran. Kratko vrijeme i ministar prosvjete. 1928. umire od rana zadobivenih u atentatu u narodnoj skupštini.

Bariša Smoljan (1888. – 1977.), odvjetnik i političar. Zastupnik HSS-a u Narodnoj skupštini kraljevine Jugoslavije. U vladi Cvetković – Maček ministar bez lisnice, a u vladi Dušana Simovića ministar trgovine. Više puta zatvaran od ustaša, a potom i komunista.

Ivan Šubašić (1892. – 1955.), odvjetnik i narodni zastupnik za kotar Delnice. Ban banovine Hrvatske od 1939. 1944. postao je predsjednik vlade kraljevine Jugoslavije. S Titom je potpisao dva sporazuma koji su omogućili suradnju Titova partizanskog pokreta i kraljevske vlade. 1945. kratko vrijeme ministar vanjskih poslova Demokratske federativne Jugoslavije.

Dr. Juraj Šutej (1889. – 1976.), odvjetnik i narodni zastupnik HSS-a za kotar Tomislavgrad. Ministar financija u vladi Cvetković – Maček. Istu funkciju obavlja i vladi Dušana Simovića s kojom odlazi u emigraciju. Ministar i u Šubašićevoj vladi kao i u prvoj vladi Demokratske federativne Jugoslavije.

Josip Torbar (1889. – 1963.), odvjetnik i političar. Ministar pošte i brzojava u vladi Cvetković – Maček. Više puta zatvaran od ustaša. 1945. emigrira pred komunistima.