Sa smotre hrvatske seljačke kulture. Čuvanje folklornih tradicija, „narodne kulture“ bio je dio djelovanja HSS od njegovih početaka. Osnivač HSS-a Antun Radić ujedno je i utemeljitelj hrvatske etnografije.

Ing. Augustin Košutić govori na skupu u Jastrebarskom. Patetične geste govornika prije 2. sv. r. nisu bile rezervirane samo za totalitarne vođe poput Mussolinija, Hitlera i Lenjina već su bile sastavni dio političke agitacije svih stranaka pa tako i HSS-a.

Djuka Kemfelja (na konju) vrhovni zapovjednik Hrvatske seljačke i građanske zaštite.

Omot knjige Mirka Glojnarića,” Borba Hrvata”. Dvije ruke na naslovnici koje iznose hrvatski grb iz „paklene“ vatre odraz su namjere autora knjige i vodstva HSS da predstave HSS kao spasiteljicu Hrvata i banovinu Hrvatsku kao izraz obnove hrvatske državnosti. Samo godinu dana kasnije i ustaški pokret nastojat će se predstaviti na isti način.

Dr. Juraj Krnjević u selu Treščerovcu. Premda se HSS nastoji nastupati kao seljačka stranka u stvarnosti vodstvo stranke se čvrsto nalazi u rukama obrazovanog građanstva. To lijepo ilustrira ova fotografija po zadnjoj modi odjevenog istaknutog vođe HSS-a Jurja Krnjevića sa skromno odjevenim, seljačkim biračkim tijelom.

Odred Hrvatske seljačke zaštite. Odredi seljačke straže bili su paravojne skupine koje su bile karakteristične za razdoblje između dva svjetska rata. Najpoznatije su one fašističkih stranaka no imali su ih i komunisti kao i građanske, demokratske stranke, kako svjedoči primjer HSS-a. One su služile za fizičke obračune s političkim protivnicima, zastrašivanje ali i kao svojevrsni „muški“ klubovi. Vojnička poza i seljačko odijelo jako odudaraju jedno od drugoga.

Trubač Hrvatske građanske zaštite. Uz odreda seljačke straže HSS je organizirao i građansku stražu. Šireći svoju izbornu bazu HSS je u ovo doba najutjecajnija stranka i u hrvatskim gradovima. Ova slika i poza trubača vjerojatno su inspirirani sličnim slikama iz fašističke i komunističke propagande, samo što umjesto pripadnika hitlerjugenda ili mladog komsomolca trubu drži stariji gospodin. Pripadnici građanske i seljačke straže imati će važnu ulogu u uspostavi ustaške vlasti.

Zatvor u Srijemskoj Mitrovici. Zatvori poput ovog u Srijemskoj Mitrovici bili su jedan od glavnih oružja državne represije usmjerene kako protiv HSS tako i protiv drugih protivnika vladajuće politike u kraljevini Jugoslaviji. HSS došavši na vlast sam se koristi državnom represijom protiv svojih političkih protivnika. Tako vlasti banovine Hrvatske osnivaju logor u blizini Travnika u koji zatvaraju komuniste i ustaše s kojima su nekada zajedno boravili po zatvorima.

Članovi HSS-a na robiji u Lepoglavi. Uz zatvor u Srijemskoj Mitrovici i zatvor u Lepoglavi, u kojem je snimljena ova fotografija, bila je robijašnica namijenjena političkim zatvorenicima. Boravak u zatvoru korišten je i za obrazovanje kako svjedoče zemljopisne karte u pozadini. Kasnija komunistička vlast tako je zatvore kraljevine Jugoslavije nazivala „crvenim univerzitetima“. Veliki portret Matije Gupca izraz je ideologije HSS koja je u vođi seljačkog ustanka iz 16. st. vidjela svoga prethodnika.