
Matija Mesić, Hrvati na izmaku XV. i na početku XVI. vieka, Književnik I., str. 401 – 431, 505 – 543, Zagreb 1864.; Književnik II., str. 61 – 78, 197 – 217, Zagreb 1865.

Matija Mesić, Hrvati na izmaku XV. i na početku XVI. vieka, Književnik I., str. 401 – 431, 505 – 543, Zagreb 1864.; Književnik II., str. 61 – 78, 197 – 217, Zagreb 1865.
Hrvatska historiografija, pa i nastava povijesti, odnos balkanskog prostora i Hrvatske često predstavlja kao niz sukoba, bili oni oružani ili civilizacijski. Ne samo što se pri tome zanemaruje neporecivo hrvatsko „balkanstvo” nego i činjenice koje balkanske prostore predstavljaju kao područje hrvatskog ekonomskog i kulturnog utjecaja. Ako se o tome i govori sve se obično svodi na shematsku kartu dubrovačkih „kolonija” na jugoistoku Europe bez dodatnih objašnjenja. Svaka od točaka na tim kartama bile su mjesto susreta s narodima i kulturama Balkana pri čemu je obično dubrovački utjecaj bio onaj nadmoćan, onaj koji zadivljuje domaćine i na njihovu kulturu i društvo ostavlja trajan pečat. Svesti pak priču samo na prisutnost Dubrovčana u zabitima jugoistočne Europe nepravedno je i netočno. Bilo je tu i mnoštvo katolika iz Bosne, stanovnika drugih dalmatinskih gradova, putnika iz sjeverozapadne Hrvatske itd. Pri tome je obično glavni činitelj bila franjevačka „državina” – Bosna Srebrna, organizacija bosanskih franjevaca koje se utjecaj osjećao sve do pješčanih pustinja Bliskog istoka.
Nastavi čitati
August Cesarec, Kriza Stranke Prava i naši komunari, Zagreb 1951.
Sadržaj:
Pariska komuna
Hrvatska u vrijeme Pariske Komune (Jaroslav Šidak)
August Cesarec, Kriza stranke prava i naši komunari 1871.
Prilozi Augusta Cesarca hrvatskoj povijesti XIX. stoljeća (Jaroslav Šidak)
Događa se to i profesionalnim povjesničarima. Čitajući literaturu ili povijesne izvore nerijetko vam padaju na pamet, radilo se o pojedincima, skupinama ili čitavim narodima, izrazi tipa: „taj nije bio normalan!”, „hrpa luđaka”, „poremećeni tipovi” i sl. Ponekad se povijesna događanja i povijesni procesi čine kao odraz mentalnih bolesti individua ili velikih grupa. Pa vode li svijet „pacijenti”?
Nastavi čitatiZemljopisni položaj i s njim povezano povijesno naslijeđe, često određuju predodžbu o nekoj zemlji i ljudima koji u toj zemlji prebivaju. To se odnosi kako na stručnu tako i na onu manje stručnu i time i manje zainteresiranu javnost. Istočnu obali Jadrana tako od protopovijesnih vremena bije glas žarišta piratstva i gusarenja. Njezina gusta mreža otoka i zaljeva izgleda kao stvorena za kabotažu, dnevnu plovidbu tijekom koje obalu nikada ne ispuštamo iz vida. Ona je istovremeno, iz istih razloga, puna mogućih utočišta i skrovišta za brze, odvažne i okrutne morske razbojnike – gusare.
Nastavi čitatiSukob Hrvata i Turaka, točnije Osmanskog carstva trajao je stoljećima. On je oblikovao neka od glavnih obilježja hrvatskog mentaliteta i društva. Konačno, priča o Hrvatskoj kao „predziđu kršćanstva” u temelju je hrvatskog nacionalnog mita.
Nastavi čitati