Kobni Tuta Bugarin

Srbiji nije uspjela. Srbiji nije uspjela napraviti novi korak u približavanju članstvu u Europskoj uniji. Preciznije, nekoliko država članica iste stavilo je veto na otvaranje osam novih poglavlja u pregovorima o članstvu u Uniji nama susjedne zemlje. Tih zemalja i nije baš tako mali broj – čak osam. Ipak, veto jedne zemlje posebno je zaboljelo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ne, to nije onaj hrvatski. Neprikosnovena glava srbijanskog političkog života svoju je ogorčenost usmjerila prema – Bugarskoj. Tako je Vučić izjavio: „Bilo je osam zemalja, Švedska, Finska i Nizozemska i naravno Hrvatska i Bugarska. Da Bog pita što smo Bugarima zgriješili, ne bih znao objasniti, ali za Hrvate sve razumijem.”

Nastavi čitati
Objavljeno u Politika i povijest, Povijest | Označeno sa , , , | Komentiraj

Stjepan Srkulj, Izvori za povijest I. dio

Izvori za povijest, priredio za više razrede srednjih škola, Dr. Stjepan Srkulj, profesor Donjogradske gimnazije zagrebačke, Zagreb 1910.

Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , , , , , | Komentiraj

Umrijeti za muslimane

Nekada je to bio važan događaj. Proglašenje nekog Hrvata blaženim izazivalo je veliku pozornost. Kada je u marijanskom svetištu u Mariji Bistrici 1998. papa Ivan Pavao II. proglasio preminulog zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca blaženikom, tom činu je navodno prisustvovalo oko pola milijuna ljudi. I poslije toga papa je proglašavao Hrvate blaženicima, no nikada više to nije pratila takva medijska buka i svojevrsna politička mobilizacija. Pri tome i među ostalim blaženicima ima osoba koje bi mogle, na razne načine, nadahnuti našu kulturu i društvo bili mi dionici vjerničkog stada ili ne.

Nastavi čitati
Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , , , , | Komentiraj

Matija Mesić, Hrvati na izmaku XV. i početkom XVI. vieka

Matija Mesić, Hrvati na izmaku XV. i na početku XVI. vieka, Književnik I., str. 401 – 431, 505 – 543, Zagreb 1864.; Književnik II., str. 61 – 78, 197 – 217, Zagreb 1865.

Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , , | Komentiraj

Čiprovci – Hrvati u dubinama Balkana

Hrvatska historiografija, pa i nastava povijesti, odnos balkanskog prostora i Hrvatske često predstavlja kao niz sukoba, bili oni oružani ili civilizacijski. Ne samo što se pri tome zanemaruje neporecivo hrvatsko „balkanstvo” nego i činjenice koje balkanske prostore predstavljaju kao područje hrvatskog ekonomskog i kulturnog utjecaja. Ako se o tome i govori sve se obično svodi na shematsku kartu dubrovačkih „kolonija” na jugoistoku Europe bez dodatnih objašnjenja. Svaka od točaka na tim kartama bile su mjesto susreta s narodima i kulturama Balkana pri čemu je obično dubrovački utjecaj bio onaj nadmoćan, onaj koji zadivljuje domaćine i na njihovu kulturu i društvo ostavlja trajan pečat. Svesti pak priču samo na prisutnost Dubrovčana u zabitima jugoistočne Europe nepravedno je i netočno. Bilo je tu i mnoštvo katolika iz Bosne, stanovnika drugih dalmatinskih gradova, putnika iz sjeverozapadne Hrvatske itd. Pri tome je obično glavni činitelj bila franjevačka „državina” – Bosna Srebrna, organizacija bosanskih franjevaca koje se utjecaj osjećao sve do pješčanih pustinja Bliskog istoka.

Nastavi čitati
Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , , , | Komentiraj

August Cesarec, Kriza Stranke Prava i naši “komunari” 1871.

August Cesarec, Kriza Stranke Prava i naši komunari, Zagreb 1951.

Sadržaj:
Pariska komuna
Hrvatska u vrijeme Pariske Komune (Jaroslav Šidak)
August Cesarec, Kriza stranke prava i naši komunari 1871.
Prilozi Augusta Cesarca hrvatskoj povijesti XIX. stoljeća (Jaroslav Šidak)

Objavljeno u Povijest | Označeno sa , , , , | Komentiraj