
Izvori za povijest, priredio za više razrede srednjih škola Dr. Stjepan Srkulj, profesor Donjogradske gimnazije zagrebačke III., Izvori za povjesnicu novoga vijeka, Zagreb 1913.

Izvori za povijest, priredio za više razrede srednjih škola Dr. Stjepan Srkulj, profesor Donjogradske gimnazije zagrebačke III., Izvori za povjesnicu novoga vijeka, Zagreb 1913.
Difamacija ili jednostavnije blaćenje, sustavno klevetanje ili u blažim slučajevima ogovaranje, pojedinaca ili skupina, s pojavom suvremenih medija postala je bitna sastavnica političke propagande. Difamacija je prisutna u ljudskim zajednicama od samih njihovih početaka, a posebno od pojave organiziranih društava. Ipak, klevetanje i ogovaranje postalo je moćnim elementom društvenog života tek kada je moglo zajahati val onog što danas zovemo masovnim medijima, u prvom redu onaj tiska.
Nastavi čitati
Izvori za povijest. Priredio za više razrede srednjih škola Dr. Stjepan Srkulj profesor Donjogradske gimnazije zagrebačke II. Izvori za povijest srednjeg vijeka, Zagreb 1911.
Srbiji nije uspjela. Srbiji nije uspjela napraviti novi korak u približavanju članstvu u Europskoj uniji. Preciznije, nekoliko država članica iste stavilo je veto na otvaranje osam novih poglavlja u pregovorima o članstvu u Uniji nama susjedne zemlje. Tih zemalja i nije baš tako mali broj – čak osam. Ipak, veto jedne zemlje posebno je zaboljelo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ne, to nije onaj hrvatski. Neprikosnovena glava srbijanskog političkog života svoju je ogorčenost usmjerila prema – Bugarskoj. Tako je Vučić izjavio: „Bilo je osam zemalja, Švedska, Finska i Nizozemska i naravno Hrvatska i Bugarska. Da Bog pita što smo Bugarima zgriješili, ne bih znao objasniti, ali za Hrvate sve razumijem.”
Nastavi čitati
Izvori za povijest, priredio za više razrede srednjih škola, Dr. Stjepan Srkulj, profesor Donjogradske gimnazije zagrebačke, Zagreb 1910.
Nekada je to bio važan događaj. Proglašenje nekog Hrvata blaženim izazivalo je veliku pozornost. Kada je u marijanskom svetištu u Mariji Bistrici 1998. papa Ivan Pavao II. proglasio preminulog zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca blaženikom, tom činu je navodno prisustvovalo oko pola milijuna ljudi. I poslije toga papa je proglašavao Hrvate blaženicima, no nikada više to nije pratila takva medijska buka i svojevrsna politička mobilizacija. Pri tome i među ostalim blaženicima ima osoba koje bi mogle, na razne načine, nadahnuti našu kulturu i društvo bili mi dionici vjerničkog stada ili ne.
Nastavi čitati