Živjeti u 1920.

Za Hrvatsku se govori kako je ostala zakopana u 1945., u kraju Drugog svjetskog rata i u sukobima i podjelama koje su izašle iz njega. U zatelebanosti u prošlost, točnije u različite doživljaje povijesti ne predstavljamo ništa posebno. Dovoljno nam je okrenuti se oko sebe i pogledati prema susjedima, recimo Mađarskoj.

Među Mađarima, u akademskim raspravama, u školama, u gostionicama, na tržnicama često se spominje jedan pojam – Trianon. On se odnosi na dvorac Grand Trianon koji je u blizini Versaillesa sagradio Louis XIV. kao utočište za sebe i svoju službenu ljubavnicu od strogog protokola glavnog kraljevskog dvora. Ono što privlači Mađare nisu kulturno – povijesne osobitosti ove barokne palače. Ono što je Mađarima bitno je jedan događaj od prije sto godina, već davne 1920. koji se u spomenutoj zbio.

U ovom šarmantnom ljubavnom gnijezdu „kralja sunca” 4. lipnja navedene godine potpisan je mir između kraljevine Ugarske, kao sile koja je izgubila Prvi svjetski rat, i država pobjednica u tom, do tada najvećem svjetskom sukobu. Prema odredbama ovog sporazuma kraljevina Ugarska je smanjena na samo 28% nekadašnje površine i 36% nekadašnjeg stanovništva. Dijelovi stare kraljevine Ugarske podijeljeni su između ondašnje Čehoslovačke, Rumunjske, kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Austrije. Gotovo svaki treći Mađar ostao je živjeti izvan granica novonastale Mađarske.

Od tada do danas „Trianon“ je opsesivna tema velikog dijela mađarske javnosti. Od samog sklapanja ugovora mađarske vlasti su ga barem dijelom pokušale revidirati stalno rovareći protiv zemalja koje su se ugovorom okoristile. Dio takve prakse bila je i potpora tek nastajućem ustaškom pokretu između dva svjetska rata (ustaški su se „gerilci“ obučavali na mađarskom vojnom poligonu Janka-Puszta). Pokušaj „revizije“ ugovora iz Trianona svoj je vrhunac doživio u savezu Mađarske i Hitlera. Mađarska je dobila na nekoliko godina dijelove „izgubljenih“ teritorija, no i sramotu suradnje s nacistima i fašistima na njihovom projektu novog europskog poretka, iseljavanje tisuća Mađara sa stoljetnih ognjišta, pa i (premda mali) daljnji gubitak teritorija (četiri hrvatska sela u blizini Bratislave, do tada u Mađarskoj). Mađarska bi se i još više smanjila da se Tito uspio dogovoriti sa Staljinom oko priključenja Baje i Pečuha Jugoslaviji.

Usprkos svim teškim posljedicama neuspjelih revizija „Trianon“ je i dalje bitna politička tema premda je revizija ugovora iz 1920. malo izgledna i bez obzira što podgrijavanje ove teme dovodi Mađarsku u sukob sa svim njezinim susjedima.

Glavni izvor problema leži u pokušajima od kraja 18. i početka 19. st. da se konglomerat naroda, vjera, kultura koji se nazivalo ugarsko kraljevstvo ili „zemlje krune Sv. Stjepana“ pretvori u mađarsku nacionalnu državu utemeljenu na mađarskom jeziku. Kao i sve slične srednjovjekovne tvorevine i srednjovjekovna Ugarska je bila čudna nakupina područja i ljudi okupljena na temelju raznolikih pravnih osnova i šarenog naslijeđa. Dugačke titule srednjovjekovnih vladara upućuju na taj pravni i tradicijski košmar koji je bio karakterističan za srednjovjekovno društvo.

Kada hrvatska historiografija pravi razliku između Ugarske i Mađarske, mađarske se kolege ljute ističući kako je to jezično jedno te isto. Ipak, hrvatski su povjesničari u pravu. Srednjovjekovna Ugarska je bila daleko od nekakve mađarske nacionalne države. Ugarska i Mađarska nisu istoznačnice. Već je utemeljitelj srednjovjekovne Ugarske sveti kralj Stjepan I. zamislio svoje kraljevstvo kao zajednicu različitih naroda i jezika. Kada se od tog načela odustalo Ugarska je bile osuđena na propast.

Zato je obilježavanje Trianonskih ugovora kao neke „nacionalne“ katastrofe neutemeljeno. Raspad Ugarskog kraljevstva je bio samo završetak procesa nestajanja država nastalih na srednjovjekovnim idejama koji je obilježio kraj Prvog svjetskog rata.

Ovaj unos je objavljen u Politika i povijest, Povijest i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.